Do hipotermije dolazi kada tijelo gubi toplinu puno brže nego ju proizvodi. Radi se o stanju koje ako se ne liječi, može dovesti do oštećenja mozga i zastoja srca.
Normalna tjelesna temperatura kreće se od 36 do 37 stupnjeva Celzijevih na površini kože, a na sluznicama (usne šupljine i rektalno) te u uhu mjeri 0,5 – 1 stupanj više. Uz to je prirodno temperatura u jutarnjim satima niža za oko 0,3 stupnjeva od one u večernjim satima.
Niska tjelesna temperatura može biti i posljedica izlaganja hladnom vremenu ili dugom boravku u vodi. Stanja koja uzrokuju hipotermiju mogu biti:
Neće se kod svake osobe izložene hladnoći razviti hipotermija. Geni i tolerancija na hladnoći igraju tu veliku ulogu. No nekoliko faktora može utjecati na rizik:
Umor: Koliko dobro tolerirate hladnoću može ovisiti o razini energije
Starost: Tijelo i njegove mogućnosti se mijenjaju
Mala djeca: Djeca gube toplinu puno brže nego odrasli
Alkohol i droge: Zbog alkohola ćete se osjećati zagrijano, ali tijelu puno brže gubi temperaturu kada je pod utjecajem alkohola i droga
Lijekovi koju mogu utjecati na sniženje temperature su neki antidepresivi, narkotični lijekovi protiv bolova te sedativi.
Ako osoba do vas doživi ovo stanje, obavezno nazovite hitnu, provjerite disanje i otkucaje srca. Utoplite osobu na bilo koji način, pokrijte dekom i ponudite topli napitak dok ne dođe do liječnika. Ni u kom slučaju nemojte masirati pothlađenu osobu.
Ako se ne radi o posljedici zdravstvenog stanja, onda se potrebno zaštiti od hladnoće, dobro poznavati svoje granice i pripremiti se za aktivnosti koje vas mogu dovesti do ovog stanja.
Možemo dakle zaključiti kako osim vremenskih uvjeta, tjelesna temperatura može biti niža kako starimo. Neaktivna štitnjača i usporen metabolizam mogu također kao posljedicu imati sniženu temperaturu. Ako temperaturu mjerite različitim toplomjerima, i rezultati mogu biti različiti.
