Oblak prašine iz Sahare prekrio Europu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

'Značajan' oblak prašine stigao je iz Sahare do dijelova Europe uzrokujući lošu kvalitetu zraka i prekrivajući prozore i automobile prljavštinom, objavila je Služba za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS).

Služba je priopćila da najnoviji oblak, treći te vrste u posljednjih nekoliko tjedana, donosi maglu u južnu Europu i da će se proširiti prema sjeveru sve do Skandinavije.

Mark Parrington, viši ekspert u Copernicusu, rekao je da je posljednji događaj povezan s vremenskim uzorkom koji je posljednjih dana donio toplije vrijeme u dijelove Europe.

''Iako nije neuobičajeno da oblaci saharske prašine dođu do Europe, došlo je do povećanja intenziteta i učestalosti takvih epizoda posljednjih godina, što bi se potencijalno moglo pripisati promjenama u uzorcima atmosferske cirkulacije'', rekao je on, javlja AFP.

Ova posljednja epizoda uzrokovala je pogoršanje kvalitete zraka u nekoliko zemalja, priopćeno je iz Copernicusa.

Sigurnosni prag Europske unije za koncentracije PM10, grublje čestice poput pijeska i prašine koje mogu iritirati nos i grlo, već je premašen na nekim lokacijama.

Kakvi su utjecaji na čovjeka?

Pješčane oluje imaju popriličan utjecaj na klimu, okoliš, gospodarstvo i zdravlje ljudi.

U veljači 2020. godine, na kanarskim otocima Tenerife i Gran Canaria, saharski pijesak nošen vjetrom je paralizirao lokalni i zračni promet, od kojeg dosta ovise (osobito turizam po kojem je otočje poznato). Vjetar je puhao brzinom od oko 120 km/h.

Ceste i zračne luke su bile zatvorene, a Sunce se danima nije moglo prepoznati na potpuno žutom nebu. Ovi oblaci pijeska i praha koji dolaze iz marokanskog dijela Sahare lokalni zovu „calima”.

Do takvog stanja dolazi kadi znad pustinje traje pjesčana oluja i zapuše topli istočni vjetar od Afrike prema Kanarima. Tada se saharski pijesak prenese na tu udaljenost između pustinje i otočja, koja je tek nešto veća od 100 km. Zbog zasićenosti troposfere pijeskom, temperatura zraka na Kanarima penje se tada desetak stupnjeva više od uobičajene. Tada zimske temperature na Kanarima idu preko 30°C, a ljetne preko 40°C.

 Lokalno stanovništvo za ovakvih oluja uglavnom ne napušta svoje dobro klimatizirane domove, sve dok se stanje atmosfere ne stabilizira. Dakle, osim što pješčane oluje imaju negativan gospodarski utjecaj na Kanare (turizam), one negativno utječu i na zdravlje lokalnog stanovništva i njihovih gostiju, osobito onih starijih (kvaliteta zraka).

Calima se najčešće događa između studenog i travnja, dok je sredinom ljeta to vrlo rijetka pojava, ali kada se pojavi, često je neugodnija od ove zimske.

Unatoč swemu navedenom, moguće je nabrojati i nekoliko dobrih strana povezanih s prenošenjem pijeska vjetrom. U prvom redu to su pješčane plaže na prirodno stjenovitim obalama. To se odnosi na Kanarske otoke koji su vulkanskog porijekla.

U drugom redu su slikoviti izlasci i zalasci Sunca vrlo inetersantnih crvenih boja ili narančastih boja. Ovakve fotografije moguće je ponijeti kao suvenir s mnogih turističkih destinacija daleko udaljenih od Sahare, pa čak i s plaža Floride u SAD-u.

Kada vremenske prognoze za naša područja najave dolazak oblaka sa saharskim pijeskom, najbolje je na neko vrijeme odgoditi pranja prozora, automobila i sl., jer bi nam kiša obogaćena tragovima saharskog pijeska mogla nekoliko dana, pa čak i tjedana, prljati ono što smo maločas očistili.

Tih dana se također predlaže ne ostavljati rublje da se suši na otvorenom, obzirom da može poprimiti narančastu ili žućkastu boju. Ukoliko se dogodi da dolazi saharski pijesak bez kiše, nošen vjetrom, to izaziva smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka i treba pripaziti. Čestice ovog pijeska ponekad su vidljive i golim okom – pada s neba poput praska ili snijega.

Vrlo male čestice ovog pijeska mogu ući u krvotok i izazvati kronične respiratorne probleme, kao i kardiovaskularna oštećenja. Ipak, dovoljan je oprez ugroženih skupina, a panici nema mjesta – radi se o potpuno normalnoj prirodnoj pojavi.