Bajramska hutba
Mostarski muftija: Ne miješamo se u politiku
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bajram-namaz na području Mostarskog muftijstva jutros je klanjan u 164 džamije i mesdžida. Središnja bajramska svečanost održana je u Karađoz- begovoj džamiji u Mostaru, gdje je bajram-namaza predvodio mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović.
Tumačeći obrede hadža i njihova značenja, u uvodnom dijelu hutbe, muftija je ukazao na važnost svjedočenja vjere u njenoj punini, te odbačaja koncepata ružnog ponašanja koja degradiraju dostojanstvo čovjeka.
Na tim premisama muftija se osvrnuo i na neka od aktuelnih društvenih procesa koji se odvijaju u Mostaru i Hercegovini. Odbacio je prigovore nekih interesnih sfera koje Islamsku zajednicu (IZ) u BiH i u Mostaru optužuju da se svojim glasnim stavovima miješa u dnevnu politiku.
„Mi se ustvari brinemo za budućnost i sudbinu i naše države, naroda i vjere na ovim prostorima. Naša časna uloga i zvanje koje nosimo obavezuje nas da na tom putu ne posustanemo“, naglasio je muftija.
Nije naš problem što to nisu čuli
Naglasivši da se Islamska zajednica ne rukovodi dnevno-dunjalučkim prolaznim interesima i nadilazi svaku stranačku politiku, muftija je podsjetio da se IZ-e u problematiku oko Lakišića vakufa i Centralne zone grada Mostara nije uključila samo u ovom trenutku, već da je o tome jasno i glasno govorila godinama.
„Nije naš problem što to nisu čuli, odnosno nisu htjeli da čuju oni koji bi da naše istrajavanje po tom pitanju dovedu u neki politički kontekst“, kazao je muftija.
Potom je protumačio primjer Poslanika Ibrahim, a.s., koji se nije dao pokolebati u izvršavanju preuzetih emaneta, podnoseći najveće žrtve koje čovjek može podnijeti na ovome svijetu, na što asocira niz obrednih radnji hadža.
„U primjerima poslanika Ibrahima i Muhammeda, a.s. istaknuto mjesto imaju njihove porodice; supruge i djeca. Oni dosljedno slijede ono što naučavaju njihovi rodočelnici. Oni pomažu Allahovu vjeru doprinoseći u vjerovjesničkoj misiji. Djeca i roditelji snažno i zajedno, baš onako kako je to potrebno i danas da bude, trebaju čuvati našu muslimansku porodicu od brojnih nasrtaja kojima je cilj da se ona rastoči, obesmisli i stavi u drugi plan“, naveo je muftija.
Kao odgovor na sve izazove suvremenog načina života preporučio je punu posvećenost novim generacijama koje su izložene raznim manipulacijama ideoloških obrazaca.
„Ti obrasci njihovu pažnju usmjeravaju samo na njih same (da samo na sebe misle, ne vide i ne osjećaju za druge), na vlastito tjelesno uživanje koje ne prati nikakva odgovornost prema životu. Lijek je u tome da promoviramo brak i stupanje u bračnu zajednicu, rađanje djece i podizanje potomstva u legitimnom braku“, kazao je muftija podsjetivši na propise islama po ovim pitanjima.
Kritički osvrt
Kritički se osvrnuo i na subkulturalnu pojavu masovne preokupacije virtualnim svijetom na uštrob realnog života.
„Trebamo biti svjesni da vrijeme koje uzalud potrošimo u virtualnom svijetu i ispraznim parlaonicama itekako ostavlja traga na naše promišljanje, mentalni sklop, otuđuje nas od stvarnosti, od života. Vrijeme je dragocjenost, a svaki izgubljeni trenutak, sat ili dan ne može se vratiti niti nadoknaditi“, naglasio je muftija.
U završnim porukama bajramske hutbe muftija je podsjetio na činjenicu da je sloboda blagodat koju treba cijeniti i u nju stalno ulagati.
„Događaji iz naše skorije prošlosti kada smo izvojevali pravo na našu slobodu u svim segmentima života obavezuju nas da preispitamo jesmo li danas dosljedni u čuvanju tih dostignutih nivoa slobode? Držimo li do vlastitoga dostojanstva, trudimo li se da mišlju, riječju i djelom pripadamo svojoj zajednici, da budemo sretni što smo dio kulture i naroda koji misli i odlučuje o svojoj sudbini, i da smo ponosni na svoje ime, jezik, vjeru i domovinu“, naglasio je.
Na kraju hutbe se zahvalio svim džematlijama i građanima Mostara za njihovu javnu podršku legitimnim zahtjevima Islamske zajednice da se na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića vakufa izgradi dostojno zdanje koje bi Zajednicu okupilo da može u svoj svojoj brojnosti i masovnosti okupljati se bajram-namazima i drugim važnim velikim svečanostima.
Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas dočekuju veliki mubarek dan Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, vrijeme obavljanja hadža.
Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u BiH održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu kazivao reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.
Kurban-bajram traje četiri dana. Za ovaj blagdan posebno je to što se prinosi žrtva – kurban, a meso se dijeli obitelji, prijateljima i osobama slabijeg materijalnog stanja.
Kurban-bajram se naziva i Hadžijski bajram jer muslimani iz cijelog svijeta odlaze u Mekku kako bi obavili jednu od pet temeljnih islamskih dužnosti – hadž.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nakon bajram-namaza, u svim džamijama organizira sergiju za djecu Republike Turske i Sirije.
