Običaji

Ovako Dušan uz pomoć voska, ukrašava vaskršnja jaja

Dušan Stegić (79) iz Banjaluke, profesor u mirovini, svake godine za Vaskrs na tradicionalan način, uz pomoć voska, šara vaskršnja jaja.
Kultura / Umjetnost | 27. 04. 2019. u 09:55 Anadolija Agencija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dušan Stegić (79) iz Banjaluke, profesor u mirovini, svake godine za Vaskrs na tradicionalan način, uz pomoć voska, šara vaskršnja jaja.

"To nije posao za nekakve muškarčine, više bi trebao biti ženski posao. To je radila moja majka, ona je prije Drugog svjetskog rata završila domaćinsku školu i tamo je naučila sve, od šivanja, krojenja, veza, kuhanja i između ostalog i šaranje jaja. Ona je šarala jaja na radost sve djece u komšiluku. Za Uskrs u to vrijeme, poslijeratno, sirotinjsko, to šareno jaje je bilo za djecu velika radost. Danas ova naša djeca ne znaju se radovati tako malim sitnim stvarima", kazao je Stegić.

Foto: Anadolija / Dušan Stegić ukrašava vaskršnja jaja

Ekipi Anadolu Agency (AA) ispričao je kako je njegova majka ovaj običaj čuvala do smrti - prije dvadesetak godina, kada je prestao ovaj običaj, jer to nitko u obitelji nije naslijedio.

"Ja sam onako po sjećanju, kako je ona radila, počeo da se tradicija ne prekine. Bilo mi je žao i dan-danas, ovo šareno jaje predstavlja veliku radost, daleko je ljepše kada ga nekom poklonite nego bombonjeru ili nešto slično", govori Dušan.

Ostatak obitelji je, priča Dušan, jedva dočekao da neko nastavi tradiciju i hrabrili su ga da mu odlično ide i da nastavi. Ubrzo su počeli i "naručivati" kome treba koliko šarenih jaja.

"Svake godine stotinjak komada moram našarati, da se to razdijeli, da uđe u mnoge domove i veoma mi je drago da se tome raduje. Svatko onaj tko dobije šareno vaskršnje jaje se raduje. To mi je jedina i nagrada za trud i sate provedene u radu", rekao je on.

Dušan prvo pažljivo bira koja jaja će ukrašavati pa prilikom izbora najradije bira ona koja su gotovo bijela, jer u toj varijanti šare dolaze do izražaja. Nakon izbora, jaja skuha, a kada se ohlade, uzima pčelinji vosak i pero, pali svijeću na kojoj zagrijava pero i umače ga u vosak koji se od temperature metalnog vrha pera topi.

Zbog čađi vosak na jajetu ostavlja crn trag, a u ovoj fazi najviše dolaze do izražaja crtačke sposobnosti, kreativnost i preciznost osobe koja šara jaja.

Vosak se na jajetu odmah hladi, nakon čega Dušan priprema boje za jaja. U njih, ohlađene, polaže iscrtana jaja i na tihoj vatri zagrijava boju do točke ključanja. Iscrtana jaja moraju se položiti u hladniju vodu, jer bi voda koja ključa otopila vosak i pokvarila crtež na jajetu.

Po završetku, šare ostaju u boji jajeta, a ostatak ljuske bude obojen.

Foto: Anadolija / Dušan Stegić ukrašava vaskršnja jaja

Ponekad Dušan prije iscrtavanja jaja oboji u svjetlije boje kao što je žuta pa tada šare na jajima ostaju u žutoj boji. Kada se nakon bojenja ohlade brišu se krpom ili vatom namočenom u ulje kako bi dobila sjaj. Za jednu večer može išarati oko 20 jaja, a mogu da se čuvaju godinama.

"Ovo je iskonski stari običaj, mislim da je on jedini ispravan da se dobije pravo vaskršnje jaje koje je za upotrebu", rekao je Stegić.

Naglasio je da se ovakva jaja uglavnom ne jedu, nego služe za ljepotu i ukras vaskršnjoj trpezi.

Kopirati
Drag cursor here to close