'Osmi mart nije karanfil'

Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru

Ovim svojevrsnim performansom organizatori su htjeli staviti ženu na svoje mjesto i pokazati da se 8. mart danas sve više obilježava na način koji uopće nema veze s njegovim istinskim ciljem.
Kultura / Flash | 05. 03. 2020. u 19:47 K.M. / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sestre Berta i Marija Bergman, Smilja Mučibabić, Bahrija Nuri-Hadžić, Hatidža Đikić, Katarina Kosača, Nadžida Hadžić Novak i Memnuna Vila-Bogdanić oživjele su nakratko u četvrtak 5. marta u Mostaru, u dokumentarnom teatru posvećenom značajnim ženama porijeklom iz ovog grada.

Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru / Hatidža Đikić
Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru / Katarina Kosača
Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru / Smilja Mučibabić

Manifestacijom 'Osmi mart nije karanfil', održanom povodom Međunarodnog dana žena, iz Inicijative građanki i građana Mostar pokazali su tako neke, danas zaboravljene žene, koje su u svom polju djelovanja bile prepoznate kao pionirke i nositeljke promjena.

Žene često i ne znaju što slave

Ovim svojevrsnim performansom organizatori su htjeli staviti ženu na svoje mjesto i pokazati da se 8. mart danas sve više obilježava na način koji uopće nema veze s njegovim istinskim ciljem.

''Imam osjećaj da vrlo često osobe koje slave 8. mart da i ne znaju zbog čega je sve počelo i što to znači. Ne znaju da je taj dan bitan za žene koje su stvarale povijest, za tada tekstilne radnice koje su u tom vremenu i takvim uvjetima znale da trebaju nešto mijenjati i one su uspjele'', rekla je to ispred organizatora Ifeta Ćesir-Škoro, izvršna direktorica, Inicijative građanki i građana Mostara.

Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru

Ćesir-Škoro je navela kako je od tada do danas pomaka naravno bilo, ali nedovoljno, odnosno ne onoliko koliko bi to trebalo biti.

''Mi smo se vratili natrag. Došlo je do retradicionalizacije društva u nekom vremenu tako da žene sve više osnažuju, a što one više osnažuju muškarci ih se sve više boje. Zato je na mjestima gdje se odlučuje jako malo žena, u politici, koja nam sve kroji, je jako teško. O tome se jako malo priča, zato što i one malo pričaju, a vjerujte da su žene tu jako diskriminirane. Uspjele su da ih 40 posto uđe na liste, ali nigdje ih nema kasnije'', rekla je Ifeta Ćesir-Škoro.

Žene na marginama

Da BiH nije jedina zemlja koja ima patrijahalno društvo, te da je to bio slučaj gotovo svakog društva u svijetu u jednom trenutku njegove povijesti potvrdila je i dr. Ruth Wiseman, zamjenica britanskog veleposlanika u BiH, koja se uoči performansa obratila prisutnima u prepunoj mostarskoj Gradskoj vijećnici.

''Ovo je društvo koje ostavlja žene na marginama javnog života posebice kada je riječ o političkom sudjelovanju i mogućnostima zapošljavanja i tu upravo društvo plaća najvišu cijenu koja je teret, ne samo za žene i djevojke već i za muškarce. Znamo to jer mnoštvo dokaza pokazuje da osnaživanje žena i djevojaka vodi ka sigurnijem, naprednijem svijetu'', poručila je zamjenica britanskog veleposlanika u BiH.

Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru

Kao primjer da osnaživanje žena povećava stabilnost i smanjuje siromaštvo, Wiseman je navela sljedeće: ''Istraživanje Svjetske banke pokazuje da bi bruto društveni proizvod BiH mogao biti veći za 16 posto kada bi žene imale jednaku mogućnost na tržištu rada kao i muškarci.''

Ovu inicijativu prepoznali su i u mirovnom projektu PRO Budućnost, kojima su žene, kao predvodnice mirovnih procesa koji su bili reformskog tipa, uvijek u fokusu. Nakon inicijative koju su imali prije nekih godinu dana, kada su također zajedno s građanima Mostara došli na inicijativu da se razmisli o tome je li vrijeme da se mijenjaju ulice u Gradu Mostaru, odlučili su dati podršku i jednom ovakvom događaju.

Ulica u Mostaru nazvana po ženi

''Možda će nakon ovog događaja jedan od zaključaka biti da se traži da jedna od ulica u Mostaru nosi ime po nekoj uspješnoj ženi grada Mostara. Ja koliko znam danas da nemamo takav slučaj u ovom Gradu'', rekla je to direktorica projekta PRO – budućnost Majda Behram – Stojanov.

Istaknula je kako je za svaku pohvalu da se u javnosti Mostara i Hercegovine o 8. martu konačno prestane razmišljati kao o danu koji je određen za kupovinu cvijeća, za oblačenje haljine i zabavu, nego da se zaista prisjetimo istinske vrijednosti i backgrounda koji stoji iza ovog dana, što današnji događaj i čini.

Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru

''Žena je danas sigurno više i generalno u BiH one su te koje imaju toliko energije da bez obzira što ih snađe i koliko su loše prilike za njih ovdje, ali i u ostatku svijeta, da se bore za neke pozicije koje su pozicije moći, da one ne odustaju. Ono što je stvarno vrlo inspirativno za vidjeti da se i mali broj žena, koje kad dođu u priliku da utiču na šire stanovništvo, ne uzimaju te prilike onako olako, gledaju da zaista na najosjetljiviji način opravdaju svoju ulogu. Svi neki hrabriji potezi kad se dogode u BiH u glavnom dođu od žena, i to govori mnogo. Zato treba stati iza žena, treba što više akcija, kad jednom pokažu tu hrabrost treba ih ohrabriti i dati im određene resurse. To nam je svima potrebno'', poručila je Behram – Stojanov.

Kroz performans u kojem su se predstavnice svih relevantnih političkih stranaka iz Mostara igrale ulogu Mostarki iz prošlosti tako smo se prisjetili pionirki ženskog obrazovanja, operne pjevačice, doktorice bioloških znanosti, pjesnikinje, sutkinje i slikarice.

'Žene stvaraju i mijenjaju svijet'

Osim što su bile prve žene u poljima svog djelovanja u znanosti i umjetnosti, te što su porijeklom iz Mostara, ovim ženama je zajedničko i to što su svojim radom pružale otpor sustavu u kojem su živjele, podjelama u društvu i tlačenju slabijih. Neke od njih su za to žrtvovale i svoju slobodu, a danas su zaboravljene.

''Upečatljive su to sudbine, biti prva u ono vrijeme nije baš bilo dobro, teško je to postići iz okvira patrijahalnog društva. Zanimljivo je da su povijest pisali muškarci koji su uvijek zaboravljali žene, kao da one nisu sudjelovale u stvaranju povijesti. Jesu, itekako, jer žene stvaraju i mijenjaju svijet'', zaključila je Ifeta Ćesir-Škoro.

Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru

U drugom dijelu manifestacije predstavljan e su žena koje danas žive i rade u Mostaru i koje su svojim primjerom pokazale kako su uspjele bez obzira na vrijeme i okruženje u kojem žive.

O sebi i svojim uspjesima govorile su Ema Badžak, Josipa Terzić Rezić, Nataša Jekić, Marija Kostić i Sanja Bjelica Šagovnović.

Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru

Sve ove žene, kako su istaknuli organizatori, predstavljaju simbol borbenosti i inspiracije bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, a njihova poruka je da se može živjeti i djelovati zajedno.

Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru
Foto: Bljesak.info / Nekada i danas: Velike žene oživjele u Mostaru
Kopirati
Drag cursor here to close