Mi smo niži službenici, slabo se razumijemo u isprave i nemamo s vašim predmetom nikakva drugog posla nego da kod vas stražarimo po deset sati na dan, i za to smo plaćeni. To je sve što radimo, ali svejedno znamo toliko da se viša vlast, u čijoj smo službi, uvijek dobro raspita o razlozima hapšenja, i o ličnosti uhapšenog, prije nego što izda nalog za takvo hapšenje. Tu ne može biti zabune. (...) Takav je zakon.
Franz Kafka, Proces
Vijest, za koju sam u prvi mah pomislio da je riječ o ironijskom tekstu, a koja se pokazala istinitom, glasi: "Sud i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine večeras su izdali zajedničko priopćenje za javnost u kojem su naveli kako je 'osumnjičeni Milorad Dodik dobrovoljno pristupio Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine u pratnji branitelja, radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenog u istrazi zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo Napad na ustavni poredak iz članka 156. stavak 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH)'."
Istog dana, postupajući po prijedlogu Tužiteljstva BiH, Dodik je izveden pred Sud Bosne i Hercegovine, gdje je održano ročište na kojem je doneseno rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužiteljstva BiH te je Dodiku ukinut pritvor, budući da je utvrđeno kako više "ne postoje razlozi zbog kojih je prethodno bio određen". Dodiku je određena mjera obveznog povremenog javljanja nadležnom državnom tijelu.
Cijeli ovaj sudski rašomon odigran je na vrhunski način, te se može zaključiti da iza svega stoje mnogo ozbiljniji igrači od domaćih političkih aktera. Sve se odigralo daleko od očiju javnosti, a odluka Suda potvrđena je tek u kasnim večernjim satima, kada je Milorad Dodik helikopterom odletio za Banju Luku i tamo medijima dao pomirljivi iskaz u kojem je naveo i kako je "umoran od svega", što je poprilično neuobičajeno za hiperaktivnog Dodika.
Što se u međuvremenu promijenilo? Tko stoji iza najnovije odluke Suda BiH? Nakon što su utihnuli bošnjački jaganjci, odnosno jastrebovi, poput Zukana Heleza i Rame Isaka, koje je Milorad Dodik napravio smiješnima svojim prelascima granice nakon što je Sud BiH raspisao tjeralicu za njim, njihovu ulogu preuzeo je Elmedin Konaković, neformalni šef stranaka Trojke. Sudeći po njegovim izjavama, iza najnovije odluke Suda stoje "balije", što je, pretpostavljam, otvorena aluzija na Izetbegovićevu SDA:
"Da je Milorad Dodik lažov i manipulator to znamo svi i znamo već dugo. Da nema principe i da je spreman pogaziti svoj narod, ljude oko sebe, manji bh. entitet i to znamo. Sve je to uradio dolaskom pred Sud BiH, a i na sebe samog je pljunuo i ponizio se. To je Dodik. U ovoj priči je strašno da je došao na naručeno ročište koje je neko ugovorio i pripremio. Došao je bez pompe i bez pratnje, znao je ishod unaprijed. Znamo da i dalje kontroliše dio pravosuđa, al’ ovo nije mogao uraditi sam. Imao je saradnike i saveznike. Do zadnjeg atoma snage ćemo se boriti da raskrinkamo i saradnike i saveznike. Posebno 'balije' jer nije moglo bez 'balija'."
Ubrzo su se oglasile i Konakovićeve "balije". "Ko je, kada i s kojim motivima sklopio dogovor s Dodikom? Kako je moguće da pravosuđe na ovakav način postupa prema osobi optuženoj za jedno od najtežih krivičnih djela - napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine? Kako je moguće ovako postupati prema osobi koja je mjesecima odbijala da se odazove pozivima pravosuđa i prijetila upotrebom sile prema državnim agencijama ako pokušaju izvršiti nalog Suda? (...) Ako se dogodi da Sud Bosne i Hercegovine popusti pred Dodikovom drskošću, ako mu se poslije niza teških krivičnih djela protiv ustavnopravnog uređenja države ne zabrani bilo kakvo političko djelovanje, dogodit će se nesagledive negativne posljedice po stabilnost države. Amnestiranje Dodika bila bi presuda budućnosti Bosne i Hercegovine i vladavini prava u njoj", navela je SDA u svom priopćenju za javnost.
Ako je Dodik toliko moćan, kako bi se to dalo zaključiti iz priopćenja Elmedina Konakovića i Stranke demokratske akcije, kako se onda uopće dogodila prvostupanjska presuda kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranom političkog djelovanja? Po svemu sudeći, u pitanju je zakulisni dogovor kojim bi se barem donekle sanirala šteta koju je počinio Christian Schmidt svojim posljednjim odlukama koje su dovele do daljnje ciprizacije Bosne i Hercegovine, nakon što je propao pokušaj "Platforme" na razini Bosne i Hercegovine, u kojem su ulogu HSP-a u Federaciji trebale odigrati oporbene stranke iz Republike Srpske, i nije isključeno da s bošnjačke strane iza svega stoji SDA, jer se pokazalo da su stranke Trojke debelo potkapacitirane, i da je njihov krajnji domet ridikulozni populizam Rame Isaka i Zukana Heleza.
Agencijska vijest Hine, kako ju je prenio zagrebački Jutarnji list, započinje rečenicama: "Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik predao se u petak Sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu nakon što mu je prkosio više od tri mjeseca i odmah je saslušan u sklopu slučaja 'napada na ustavni poredak BiH'. Zbog toga mu je ukinuta ranije određena mjera pritvora."
Sudeći po dostupnim informacijama, Milorad Dodik se, ničim izazvan, predao sarajevskim "balijama" koji su, merhametli kakve ih je Bog dao, ukinuli raspisanu tjeralicu za njim i pustili ga da se brani sa slobode. "Tu ne može biti zabune. Takav je zakon", rekao bi Franz Kafka koji bi, da je kojim slučajem imao uvid u najnoviju bosanskohercegovačku sudsku farsu, vjerojatno u bijesu poderao rukopis romana "Proces" shvativši da je riječ o najobičnijoj sapunici.
U međuvremenu, dok se hrvatska javnost zabavljala Thompsonovim koncertom na Hipodromu, a Zukan Helez i Ramo Isak pripremali nove planove uhićenja Milorada Dodika, nakon što je propao diverzantski prepad SIPA-e u Istočnom Sarajevu, Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Dodik je rekao da će se zakoni, koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, primjenjivati usprkos ovoj odluci.
"Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta", piše Radio Slobodna Evropa, "od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH."
Što je to toliko nasekiralo Marca Rubija i Marka Ruttea, jasno je svakom tko zna što se uglavnom krije iza pojma "neprofitne organizacije". Na tom istom Zapadu kineske ili ruske "neprofitne organizacije" nisu nikada ni postojale, niti je to moguće, dok za svoje u Bosni i Hercegovini traže nesmetan lov u mutnom u čemu imaju potporu Ustavnog suda. Imajući u vidu ova dva slučaja, aktualnu situaciju i rad bosanskohercegovačkog pravosuđa na najbolji način bi mogli opisati parafrazirajući Nazifa Gljivu: E moj Kafka, da si ovde sada.