Kuti Livač

Ministar Mostarcima: Šta ovi lupaju?

U cijeloj priči oko kamenoloma, kojem se građani protive, zanimljivo je to da se investitor tražeći dozvole prvo pozvao na to da je područje čisto od mina da bi potom tražio hitnu urgenciju…
Gospodarstvo / Ulaganja | 06. 05. 2022. u 12:07 R.I. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Šta ovi lupaju'', napisao je ministar gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije na dopisu odvjetničkog ureda opunomoćenog da zastupa građane koji se protive izgradnji kamenoloma u naselju Kuti Livač kraj Mostara.

Poruka je to, uz potpis, na dokumentu kojim se ministarstvo upozorava da je Centar za uklanjanje mina u BiH – BHMAC potvrdio da se područje na kojem se planira vršiti eksploatacija dolomita i krečnjaka nalazi u zoni minskog polja te da se dokumentacija kojom se to potvrđuje uvrsti u predmet.

Mine i brojevi

U cijeloj priči oko kamenoloma Zukulja, kojem se građani protive, zanimljivo je to da se investitor tražeći dozvole prvo pozvao na to da je područje čisto od mina da bi potom tražio hitnu urgenciju, obraćajući se i federalnom ministru Nerminu Džindiću da ubrza deminiranje.

No, uvidom u dokumentaciju, uočeno je kako se u jednom dopisu Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije iz 2014. godine navodi kako je riječ o površini koja je samo dijelom sigurna od mina da bi se istog dana pod istim brojem uputio još jedan dokument u kojem se navodi kako se ''predmetna lokacija proglašava površinom bez utvrđenog rizika od postojanja mina''. Nejasno je kako su dva različita dopisa poslana pod istim brojem protokola ali i s različitim tvrdnjama.

Centar za uklanjanje mina na upit portala Bljesak.info kaže kako su u više navrata odgovarali na upite Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a i dostavljali im informacije o minskoj situaciji na predmetnom lokalitetu.

Privremeni boravak

''Nikada nismo dostavili informaciju da je kompletan lokalitet siguran od mina'', navodi se te dodaje kako je ''dostavljena informacija o opasnosti od mina na predmetnom lokalitetu, u kojem je jasno naznačeno da je dio tražene lokacije površina bez utvrđenog rizika od mina a dio površina rizična od mina obrađena kroz projekte za deminiranje''.

Radi se, kako nam je rečeno, ''o manjoj površini bez utvrđenog rizika''.

Unatoč tomu, u studenom 2021. godine investitor šalje dopis upravi za Civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a u kojoj tvrdi da je ''predmetna lokacija proglašena površinom bez utvrđenog rizika od postojanja mina'' te traži ''novu potvrdu da na predmetnoj lokaciji ne postoji opasnost od mina'' radi obnavljanja urbanističke dozvole za kamenolom. Dopis je potpisao direktor Mustafa Altan kojem je privremeni boravak u BiH istekao u kolovozu kada je zabranjena eksploatacija.

Zahtjevi za dozvolu za eksploataciju su poslani i u listopadu i rujnu.

Ministar bi dao dozvolu bez dozvole

Ministar gospodarstva u HNŽ, Željko Laketić, je odgovorio tako da je odlučio ''izdati privremenu dozvolu s obzirom da je već bila izdana, uz uvjet da dostavi novu urbanističku dozvolu u roku od najviše 60 dana od dana podnošenja zahtjeva''. Rukopis i potpis na dokumentu isti su kao i oni na poruci o lupetanju.

Iako je investitor u dopisima tvrdio kako nema rizika od mina zatražio je pomoć od Vlade Federacije BiH da se ubrza deminiranje.

Tako je Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije u Federaciji BiH, naglašavajući kako nema veze s izdavanjem dokumentacije po ovom pitanju, uputio dopis Federalnoj upravi civilne zaštite da ''u koordinaciji s MAC-om i navedenim privrednim društvom'' da se deminiranje ovog lokaliteta uvrsti u listu prioriteta radi privlačenja i zadržavanja stranih investitora.

Mještani su u pripremama za pravnu borbu koja je u tijeku, došli do zaključaka kako netko u institucijama vlasti štiti investitora koji nije ishodovao eksploatacijsku i rudarsku dozvolu, koju izdaje Ministarstvo gospodarstva HNŽ, jer da bi dobio tu dozvolu, mora ishodovati Urbanističku suglasnost od Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNŽ.

Potom je Odjel za urbanizam grada Mostara, koji se ranije izjasnio po tom pitanju, da Prostorni plan ne osigurava pristupni put kamenolomu, dostavilo kartu s "novim pristupnim putem". No, to je rješenje zanemarilo trasu koridora VC, jer predloženi pristupni put prolazi djelom puta predviđenim za eksproprijaciju, a dijelom opet kroz naselje.

Cijeli slučaj ide pred pravosuđe a riječ je o još jednoj potvrdi kako se jako misli na građane jer, kako tvrdi ministar, građani nešto lupaju.

Kopirati
Drag cursor here to close