Kako zadržati radnu snagu?
Turizam i ugostiteljstvo u Hercegovini: Fali ljudi, problem su plaće
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"Edukacija i zadržavanje radne snage u turizmu i ugostiteljstvu" tema je konferencije koja je održana u četvrtak, 15. lipnja u prostorijama Centra za posjetitelje na Buni u Mostaru.
Marija Vukoja, voditeljica obiteljskog biznisa ''Hajdučke vrleti'' i predsjednica Turističkog klastera Hercegovina, kaže da je rješenje problema kompleksno pitanje i da se do sada nije radilo na konkretnim rješenjima. Zbog toga su se ovoga puta okupili na Buni.
Veliki porezi
''Za nas iz privatnog sektora je pojam radne snage, odnosno zadržavanje iste zaista goruća tema. Nedostaje nam ljudi, onih kvalificiranih. Oni koji donose zakone moraju biti s nama uključeni u ovaj proces. Uvijek se kaže, bilo bi značajno da povećate plaće, napravite ovo i ono, ja to podržavam - ali trebamo biti svjesni da su porezi na plaću 70% i da je turizam oblast gospodarstva u kojoj je najniža akumulacija dobiti'', istaknula je Vukoja u izjavi za medije.
Dodaje i da njezine kolege vrlo često ''rade na rubu egzistencije''.
''Ne žalimo se, ali moramo biti svjesni toga'', rekla je predsjednica Turističkog klastera Hercegovina
Nedostaje i onaj obrazovni faktor, jer ranije su, kako ističe Marija, postojale značajne Srednje ugostiteljske škole, turističke i hotelijerske a ''danas te škole u većini slučajeva upisuju oni koji ne znaju gdje bi išli.''
Uvoz radne snage
''Privatni sektor se želi ozbiljno posvetiti tome i dati svoj doprinos. Okupili smo vodeće stručnjake iz BiH i Hrvatske, predstavnike Turističkog klastera Hercegovina ali i izvršitelje vlasti - donositelje zakona'', kazala je Vukoja.
Na upit što misli o uvozu radne snage, napominje da je to pitanje aktualno i da se mora razmišljati o mogućim rješenjima.
''Ipak, moj osobni stav je da destinacija mora biti autentična i bez naših ljudi koji će raditi story telling i prodaju svih turističkih paketa proizvoda i usluga, bilo tko sa strane ne može to iznijeti. Hercegovina je vrlo specifična i mislim da trebamo ostati autentični'', stava je voditeljica obiteljskog biznisa ''Hajdučke vrleti''.
Hrvatska ima iste probleme
Iz Hrvatske u Hercegovinu je stigao Slobodan Ivanović, profesor na Fakuletu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija. Ivanović kaže da skoro cijeli svoj život proveo u problematici turizma i ugostiteljstva, ne samo edukaciji, nego i u pripremi kadrova za rad. Napominje da probleme po pitanju toga ima i njegova zemlja.
''Hrvatskoj u ovom momentu nedostaje veliki broj stručnog i kvalificiranog kadra, i Hrvatska nažalost mora uvoziti kadar iz zemalja kao što je Nepal, Indija itd. Odgovorno tvrdim da nitko ne može pružiti adekvatmu uslugu, kao što to može učiniti domaći kvalitetan kadar.
Najveći problem ne samo u Hrvatskoj nego i ovdje u Mostaru, Hercegovini su plaće. One su motivirajući faktor da netko radi, bude lojalan i da nema fluktuacije kadra. Nažalost veliki broj ljudi, kvalitetnog kadra odlazi, jer žele bolje za sebe'', rekao je profesor iz Opatije.
Dodaje i da se u kadar treba ulagati, da ga treba adekvatno nagrađivati i tako stvarati ponudu.
Pročitajte još
''Plaće za ugostiteljske radnike u Hrvatskoj su u nekom rasponu oko 1000-1200 eura, ali to je raditi petkom i svetkom, skoro po cijele dane. To je zahtjevan posao. Naši ljudi koji odlaze vani mogu ostvariti puno više'', kazao je Slobodan Ivanović.
Organizator konferencije na Buni je Turistički klaster Hercegovina, regionalna organizacija koja djeluje posljednjih deset godina i okuplja vodeće tvrtke u turističko – ugostiteljskom sektoru.
Veliki koraci kako bi napravili izvjestan pomak u turizmu
Konferenciju ''Edukacija i zadržavanje radne snage u turizmu i ugostiteljstvu'' otvorio je mostarski gradonačlenik Mario Kordić rekavši kako je turistička klaster Hercegovina je organizacija koja zajedno s Gradskom upravom Mostara čini velike korake kako bi napravili izvjestan pomak u turizmu.
''Mi smo turizam prepoznali kao jednu od najvažnijih grana za razvoj ove regije i on je u svim strateškim dokumentima koje smo radili u posljednje dvije godine. Smatram kako smo na dobrom putu i kako smo počeli razvijati alate i mehanizme upravljanja turizmom, a ne da nam se on kao prije samo događa. Želim da danas imate plodonosnu konferenciju i da zaključci konferencije budu usmjereni prema svima onima koji su uključeni u turistički sektor“, poručio je gradonačelnik Kordić naglasivši važnost odgovornog upravljanja destinacijama kako bi turizam postao održiv na duže staze.
O turističkim potencijalima županija na čijem su čelu govorili su predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović i predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin.
Strateška gospodarska grana
Herceg je u svom obraćanju naglasio kako su u Vladi HNŽ-a od samoga početka mandata, dakle od 2015. godine, ''pozicionirali turizam kao jednu od naših strateških gospodarskih grana, ali također smo jednako svjesni činjenice kako je turizam podložan 'udarcima' velikih mijena. Pomogli smo i kontinuirano pomažemo turistički sektor, boreći se za njegov oporavak''.
Dodao je kako je održivi razvitak turizma, uz zaštitu okoliša, jedan od najbitnijih ciljeva sadržanih i u multisektorskoj integriranoj Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. godine, kao i Strategiji ruralnoga razvitka HNŽ-a za isto razdoblje.
''Naša je misija osnažiti proces kojim ćemo Županiju pretvoriti u još privlačniju i gospodarski konkurentniju regiju uravnoteženoga i održivoga razvitka, privlačne prirodne i kulturne baštine i visoke kakvoće života. Međutim, osjetljivost ove grane, nažalost, itekako je posvjedočena nesretnom pandemijom izazvanom koronavirusom, a potom i aktualnim prijetećim izazovima s kojim se danas suočava ukupna europska pa i svjetska sigurnosna situacija'' kazao je.
Upravo zbog tih izloženosti, rizika, opasnosti i izazova, Herceg smatra da je nužno gledati 'izvan okvira', gledati preko administrativnih barijera i promišljati regionalna povezivanja, projekte prekogranične suradnje, stvaranje novoga, jedinstvenog turističkog proizvoda koji neće biti skučen unutar ovih ili onih granica.
''Naša je Vlada, zajedno s Ministarstvom turizma i sporta Republike Hrvatske, upravo na tu temu, u sklopu lanjskoga Sajma gospodarstva Mostar, organizirala uspjelu međunarodnu konferenciju koja je otvorila važno pitanje kreiranja jedinstvene turističke ponude, ako hoćete turističkoga paketa 'Južni Jadran i dolina Neretve'. Riječ je o prirodnoj cjelini koju želimo predočiti svijetu kao novi turistički biser, što ona u stvarnosti i jest '', istaknuo je on naglasivši da su temelj svih budućih kretanja, kada je u pitanju razvitak turističkoga sektora, zajedništvo, povezivanje i suradnja.
Snažan zamašnjak
U tim vrijednostima Herceg, kako napominje, vidi snažan zamašnjak jer stalna razmjena znanja, sjedinjavanje volje i nova snaga koja se iz toga rađa, imaju kapacitet iznijeti nužan preokret i osigurati ovome podneblju bolju i prosperitetniju sutrašnjicu, a prije svega, daleko bolju vidljivost Hercegovine na svjetskoj turističkoj mapi.
''Vlada, unutar svojih objektivnih mogućnosti, pa i izvan njih, kontinuirano potiče na promjene, iskorake i snaženje ove gospodarske grane. Kao konkretan primjer zajedništva kao stvarne snage, podsjetit ću nakratko na tri važna međunarodna sajma na kojima smo nastupili, podupirući inicijative našega Turističkoga klastera Hercegovine. Riječ je o prestižnim turističkim sajmovima u Tel Avivu, Londonu i Berlinu. Tamo smo se, tri susjedne županije, dakle HNŽ, ZHŽ i HBŽ, i Turistički klaster Hercegovine, predstavili zajedničkim štandom i, mogu kazati, ostavili vrhunski dojam'', smatra on.
Kako je Herceg naglasio, Vlada HNŽ-a ostaje snažno na tragu pružanja pune potpore turizmu, obnovi i razvitku lokalnih turističkih organizacija, za što su usvojili i zakonski okvir.
''Na poseban način ostajemo na tragu snažnoga povezivanja s našim prijateljima i izvan državnih granica, prije svih s gradovima, općinama i županijama iz Republike Hrvatske, osobito onima s kojima smo susjedski povezani. Dijeljenje znanja, kreiranje projekata, privlačenje europskih fondova, ulaganje u turistički razvitak… To su važne teme na kojima svi zajedno moramo raditi'', dodao je.
Podsjetio je na, kako kaže, sjajan aktualni primjer osuvremenjivanja i nadgradnje turističke ponude Hutova blata, provedenog europskim sredstvima u sklopu prekogranične suradnje Hrvatske, BiH i Crne Gore odnosno tri turistička odredišta u te tri države.
Naši biseri čekaju na procvat
''Hoću jasno poručiti kako se može, samo nam treba hrabrosti, volje i znanja. Naši biseri, atraktivni i snažni turistički potencijali čekaju na procvat, onaj procvat koji će polučiti novi turistički zamah i našega grada i naše županije i naše regije Hercegovine. No, naš potencijal traži još veću ozbiljnost i poduzetnost u ponašanju i radu svih odgovornih u turističkomu sektoru, na svim razinama'', naveo je.
Predsjednik Vlade smatra da ova sredina ima "bogatu povijest, vrijednu baštinu, bogomdane prirodne ljepote, more, rijeke, jezera, šume, planine, arheološku, geološku, gastronomsku, tradicijsku, športsku, pustolovnu i svaku drugu jedinstvenost koju treba jasno pozicionirati, brendirati i ispričati njezinu (ne)ispričanu priču".
''Vlada HNŽ-a ostaje pouzdan i predan partner našem turističkom sektoru i kontinuirano će nastaviti pružati snažan poticaj razvitku turizma kao strateške gospodarske grane u našoj županiji. One koji kontinuirano prate rad Vlade HNŽ-a, naše stalno pružanje maksimalne moguće potpore projektima koji razvijaju turizam, naše davanje vjetra u jedra projektima koji podižu razinu svijesti o nužnosti još snažnijega i još organiziranijega promoviranja naše prekrasne sredine, naš neumoran rad na snažnomu pozicioniranju ovoga podneblja na europskoj i svjetskoj turističkoj mapi, njih neće čuditi to što smo zdušno podržali i ovu ideju koja je potekla od Turističkoga klastera Hercegovine'', ustvrdio je on.
Herceg je na kraju izrazio uvjerenje da se sinergijom i odgovornošću svih dionika u turizmu i ugostiteljstvu, suradnjom i edukacijom kadra može graditi i izgraditi kvalitetne turističke proizvode i razvijati održivi turizam, što je u konačnici zajednički cilj.
