Stoljetna murva u Trebinju pravi hlad koji pamte generacije

Među najprepoznatljivijim simbolima Trebinja, uz stoljetne gradske platane, nalazi se i stablo murve, odnosno duda, koje je staro koliko i šesnaest čuvenih platana, a prema nekim izvorima možda i starije.

Murva raste u Starom gradu, na Trgu Travunije, u vrtu Restorana "Kolo". Visoka je oko 20 metara, a njezina krošnja pravi hlad na približno 200 četvornih metara.

Hlad koji pamte generacije

Prema dostupnim podacima, murva je posađena u austrougarskom razdoblju. Danas o njoj brinu vlasnici i djelatnici restorana, koji vode računa o svakoj grani i stablu, ukrašavaju je posudama s cvijećem i kućicama za ptice, a u podnožju debla postavljena je i mala česma za zalijevanje.

Deblo murve toliko je široko da ga jedva mogu obujmiti četiri snažna Hercegovca, a njegov promjer prelazi 160 centimetara.

Vlasnik Restorana "Kolo" Dejan Tarana ne krije zadovoljstvo što je upravo murva zaštitni znak ovog objekta.

"Djelatnost kojom se moja obitelj i ja bavimo obavljamo u ovoj kući više od 20 godina, sretni što smo u neposrednoj hladovini ove stare murve. Fotografije nastale dok se ova kuća gradila 1902. i u vremenu dogradnje 1920. ukazuju na to da je ovo stablo zasađeno možda i desetak godina prije čuvenih platana, jer je na slici murva s deblom od oko 60 do 70 centimetara, dok taj promjer sada doseže i više od 160 centimetara", kaže Tarana.

Foto: Nezavisne / Murva u Starom gradu

Visina murve danas bi, prema njegovim riječima, bila i veća, ali je prije određenog vremena u nju udario grom pa se morala potkresati. Ipak, nove mladice stvorile su novu hladovinu, a list je toliko zdrav da gusto lišće ostaje do kasne jeseni.

Simbol dvorišta i života u Hercegovini

Tarana ističe kako su ga stručnjaci uputili kako brinuti o stablu i njegovoj krošnji.

"Ljubomir Popara, inženjer iz "Beogradskog zelenila", i dugogodišnji direktor Centra za gazdovanje kršom Trebinje, pokojni Branko Tasovac, uputili su me i dali mi smjernice o tome kako da vodim računa o ovom stablu, njegovoj krošnji i utegama koje treba stavljati kako se grane od težine ne bi polomile, tako da danas imamo zdravo stablo", pojašnjava Tarana.

Pretpostavlja kako su se nekadašnji vlasnici kuće vodili činjenicom da će u budućnosti imati duboku hladovinu u dvorištu. Dodaje kako to nije rijetkost ni u trebinjskim selima, gdje je gotovo svaka kuća imala stabla murve ili košćele.

Podsjeća i na dugovjeku košćelu ispred rodne kuće Svetog Vasilija, za koju se pretpostavlja da je stara između 500 i 600 godina, pišu Nezavisne.

"Takvih stabala, s velikim opsegom debla i ogromnim krošnjama, imate u svakom našem selu, u dvorištima kuća, pa čak i štala za stoku, jer se vodilo računa da se na vreloj hercegovačkoj zemlji napravi hlad i za ljude, ali i za stoku od koje se u selima najviše živjelo", kaže Tarana.

Brojni posjetitelji restorana svjedoče kako u hladu ove murve uvijek ima barem malo vjetra, kakav se teško može pronaći i u umjetno rashlađenim vrtovima ugostiteljskih objekata u Trebinju. Zbog toga je ovaj prostor postao prepoznatljiv i po nazivu "Pod murvom".

"Imamo priliku da gosti, odnosno turisti koji posjećuju Trebinje i dolaze kod nas, kada nam se vrate iduće sezone kažu da su ponovno tražili ovaj hlad. Naši konobari su ih bezbroj puta fotografirali na njihovu molbu kako bi ovjekovječili boravak na ovom mjestu", dodaje Tarana.

Kaže kako gosti uvijek hvale hladovinu stare murve, pa turisti, kada govore o omiljenim trebinjskim mjestima, često spominju čuveni vrt pod platanima, ali i onaj pod murvom.