''Mi plaćamo ceh neodgovornosti, bahatosti i neznanja naših predstavnika na svim razinama vlasti u ovoj zemlji'', kaže za Bljesak.info Siniša Vukelić urednik portala Capital.ba. Rekao je kako se mora platiti cijena izgubljenog spora sa slovenskom firmom Viaduct i da će to na posljetku ipak platiti Republika Srpska.
Vukelić kaže kako se radi o firmi koja je potpuno nepoznata i nema kapitala, i misli kako ''sve ukazuje na osnovanost sumnje da je postojao neki prethodni dogovor jer ta firma nije ni sanjala da će dobiti ovakvo obeštećenje za jednu koncesiju''.
''Spor se mora platiti mi dnevno gubimo iznos koji bi mogao pomoći nekoj socijalno ugroženoj obitelji. Tko će to platiti? Na kraju će platiti Republika Srpska na što se ona i obvezala sporazumom kada je pokrenuta arbitraža. Ona se nije mogla pojavljivati u međunarodnim arbitražnim sporovima i zato je prenijela tu nadležnost na Pravobraniteljstvo BiH. Zašto se to ne regulira na taj način? Vjerojatno zato jer Republika Srpska nema novca'', kaže Vukelić.
Smatra da se, ukoliko nema novca, ta sredstva mogu uzeti s jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje i da se onda sukcesivno smanjuje taj iznos za dio koji Republika Srpska dobiva od UNO.
Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomski stručnjak, smatra kako je trenutno najveća odgovornost na Vijeću ministara BiH.
''Ovo nije problem Federacije BiH i ne smije postati problemom Federacije BiH. To bi stvorilo presedan za buduća pravila. Imamo Sporazum o međusobnim pravima i obvezama u vezi s ovim arbitražnim postupkom iz 2017. godine - između BiH i RS. Međutim, u okviru navedenog sporazuma nema mehanizama za rješavanje postojeće krize. Jedna bitna lekcija je da svaki budući sporazum ovog tipa mora imati određene klauzule koje će se baviti slučajevima kršenja preuzetih obaveza. Također, moramo imati uključenost radnih tijela i predstavnika Parlamentarne skupštine BiH'', kaže Čavalić za Bljesak.info i navodi kako je potrebno posljedično revidirati sve sporazume ovog tipa i tekuće arbitraže, što je, kako kaže, odgovornost Pravobraniteljstva BiH.
''Kada je riječ o BHANSA-i, Vijeće ministara BiH može u kratkom roku iznaći potrebna financijska sredstva i to treba biti fokus sada'', rekao je Čavalić. Navodi kako ostale arbitraže trenutno 'vise u zraku' i da se radi o par milijardi KM.
''Tu nisu samo arbitraže RS-a, već i kantona, FBiH. Međutim, politički je nezamislivo da kantoni i FBiH ucjenjuju državu i prave štetu kakvom svjedočimo sada. RS sa druge strane prelazi crvenu liniju, što dugoročno stvara i štetu za sam entitet - smanjuje se kreditna sposobnost, narušava povjerenje u institucije RS-a i slično'', rekao je Čavalić.
Vukelić ističe kako treba postaviti pitanje odgovornosti čelnih ljudi u resornim ministarstvima, direktora Elektroprivrede i svih koji su bili uključeni u slučaj, a koji su mogli spriječiti da do ovoga dođe.
''Ovo je samo dokaz kako se ponašaju domaće vlasti. Oni su navikli da ignoriraju presude domaćih sudova, od najnižih općinskih i gradskih pa do vrhovnog ili ustavnog. To njima prolazi već tri desetljeća i oni smatraju da po toj inerciji mogu i s međunarodnim sporovima'', rekao je Vukelić.
Ministar financija BiH, Srđan Amidžić, rekao je nakon što je federalni premijer Nermin Nikšić uložio veto na prijedlog da se dug namiri raspodjelom dobiti Centralne banke i da Federacija neće plaćati tuđe dugove, kako on nema nikakvu zakonsku mogućnost da bude riješeno pitanje tužbe slovenskog Viaducta prema BiH.
''Nama su ruke vezane'', rekao je Amidžić i dodao da "odgovornost za rad, odnosno blokadu institucija na razini BiH, stanuje na nekoj drugoj adresi, u Federaciji BiH''.
Naveo je kako je Vlada Tuzlanskog kantona odbila tri puta, a Vlada Federacije dva puta da preuzme potencijalno izvjesne obveze u slučaju Mittal, gdje je osnovni dug 370 milijuna eura bez kamate.
''Ta tužba u financijskom smislu može ugasiti BiH'', rekao je Amidžić.
Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Staša Košarac izjavio je Srni da je više nego vidljivo da Trojka politizira slučaj Viaduct ''na izuzetno politički perfidan način, a da joj je stvarna namjera da se ne usvoji proračun BiH''.
U slučaju Vijadukta, naveo je Košarac, RS je potpisala sporazum ''i svjesna je sadržaja, ali za razliku od RS, Federacija BiH u određenim slučajevima izbjegava svoje obveze''.
"O tome najbolje svjedoči slučaj Gikila, po tužbi Mittala, u kojem su vlade FBiH i Tuzlanskog kantona odbile da potpišu sporazum o međusobnim pravima i obvezama u vezi s arbitražnim postupcima u ovom predmetu, nakon čega se moralo uključiti Vijeće ministara", naveo je i dodao da je ''definitivno jasno da Vlada FBiH i Vlada Tuzlanskog kantona nemaju namjeru da financiraju troškove arbitražnog postupka niti da snose bilo kakav dug''.
Članovi Fiskalnog vijeća BiH nisu postigli suglasnost o prijedlozima Ministarstva financija za rješavanje arbitražne presude.
Premijer Federacije BiH ranije je poručio kako ne da ''novac Federacije BiH separatistima iz RS-a za pokrivanje duga i točka''.
''Kada treba platiti dugove onda im je dobra BiH, onda može i proračun. Prema sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske se bezuvjetno obvezala da će isplatiti sve novčane kazne, a sporazum je potpisala tadašnja premijerka entiteta, Željka Cvijanović. Izvolite i ispunite svoju zakonsku obavezu'', poručio je Nikšić prošlog tjedna.
Pravni punomoćnici tužitelja Viaduct d.o.o. Portorož i drugi su u ožujku ove godine odbili prijedlog Tima za pregovore kojeg je imenovalo Vijeće ministara BiH u vezi s odricanjem od kamata i obročnim izmirenjem duga. U Timu za pregovore sudjelovali su predstavnici pravobraniteljstva, Ministarstva financija i trezora i Ministarstva pravde, bez izaslanika Vlade Republike Srpske koja, usprkos pozivu Vijeća ministara BiH, nije imenovala svog predstavnika.
Podsjećamo da je slovenska firma pokrenula arbitražni postupak zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sustava na Vrbasu. Cijeli iznos na naplatu dolazi institucijama BiH, što je i dovelo do blokade isplata prema BHANSA -i
Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol) zaustavila je isplatu naknada BHANSA-i čime je ugrožen nadzor neba iznad BiH koja se nalazi na jednoj od najprometnijih jugoistočnih europskih ruta.
U obavijesti dostavljenoj BHANSA-i, Eurocontrol je pojasnio da im je izvršnim nalogom o zaplijeni od strane sudskih izvršitelja iz Bruxellesa naloženo da zamrznu i ne izvršavaju bilo kakva daljnja plaćanja prema Bosni i Hercegovini i BHANSA-i zbog arbitražne presude.
