Medijalna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.350 KM, što znači da 50 posto zaposlenih u zemlji ima manju plaću, a preostalih 50 posto veću neto plaću od tog iznosa, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS BiH).

Predsjednik tog sindikata Samir Kurtović ističe kako medijalna plaća bolje prikazuje stvarnu sliku primanja te je ''točniji pokazatelj kakav je ekonomsko-socijalni položaj radnika u Bosni i Hercegovini''.

Smatra i kako upravo na temelju ovog podatka buduća vlast mora stvoriti okruženje u kojem će se ekonomsko-socijalni položaj stanovništva značajno poboljšati.

U protivnom, dodaje, Bosni i Hercegovini prijeti dodatno iseljavanje radnika i njihovih obitelji, čime će se dodatno narušiti demografska slika u zemlji te oslabiti gospodarski i ekonomski sustav u cjelini.

Prosječna stopa rizika od siromaštva među zaposlenima u Europskoj uniji iznosi oko 8,2 posto, dok primjerice Slovenija ima jednu od najnižih stopa od 5,4 posto. Brojke u BiH nisu službeno dokumentirane. Prema podacima za rujan 2026. godine, sindikalna potrošačka košarica iznosi 3.565,70 KM, što, smatraju u Sindikatu, dobar dio stanovništva BiH ne može pratiti.

''Ako uzmemo u obzir činjenicu da više od 50 posto radnika u Federaciji BiH prima plaću do iznosa prosječne plaće u Federaciji BiH (1.708,00 KM), onda nam je sasvim jasno da većina stanovništva ne može sebi osigurati najosnovnije uvjete za dostojanstven život. Pritom treba imati u vidu da sindikalna potrošačka košarica ne podrazumijeva nikakav luksuz, nego isključivo najosnovnije potrepštine za život'', navodi Kurtović.

Napominje da sindikalna potrošačka košarica ne podrazumijeva ni kreditna zaduženja, iako, kako kaže, ''gotovo da nema osobe koja nije kreditno zadužena po bilo kojoj osnovi pa čak svjedočimo i kupnji namirnica na rate''.

Plaće rastu, ali koliko ostaje za život? Sindikat objavio podatak koji otvara brojna pitanja

Plaće rastu, ali koliko ostaje za život? Sindikat objavio podatak koji otvara brojna pitanja

Radnici u Sloveniji ove će godine dobiti najmanje 740,94 eura božićnice, koja je zakonom propisana i obvezna za sve poslodavce. Zimski regres u toj je zemlji zakonska obveza poslodavaca, neovisno o tome rade li zaposlenici u javnom ili privatnom sektoru.

S druge strane, kaže Kurtović, takve naknade u BiH nisu zakonski kategorizirane te ih poslodavac nije dužan isplaćivati.

''Isplata božićnice ili godišnje nagrade u BiH nije redovita praksa, a posebno trinaesta plaća, no takve naknade svejedno nisu rješenje za enormno visoke troškove života, na koje bi primjeren odgovor bilo samo povećanje plaća'', smatraju u Sindikatu.

Kurtović kaže kako je kolektivnim ugovorima bilo koje vrste moguće takve naknade dogovoriti, što ovisi o volji pregovarača na strani poslodavca i tome hoće li udovoljiti zahtjevu sindikata ili neće.

''Činjenica je da su u pojedinim kolektivnim ugovorima, kada su u pitanju božićnice, te naknade utvrđene i upravo je to osnova za isplatu. Također, treba napomenuti da velik broj radnika nije obuhvaćen nekim od kolektivnih ugovora pa se samim time poslodavac 'pravda' da nema osnove za isplatu'', naglašava on.

Dodaje i kako Savez samostalnih sindikata BiH nema preciznih podataka komu će se ove godine isplatiti božićnica, niti koliki bi to bili iznosi, ''ali je poznato da su u određenim djelatnostima u prethodnom razdoblju iste bile isplaćivane u različitim iznosima''.

Dotaknuo se i isplate božićnica umirovljenicima, pri čemu je istaknuo jasan stav Sindikata prema kojem je potrebno voditi računa da se naknade za vjerske blagdane isplaćuju svim umirovljenicima, ''a ne samo umirovljenicima iz pojedinih općina/gradova, jer u suprotnom imamo diskriminaciju koja je zakonom zabranjena''.

Tim potezom bi se, naglašava Kurtović, barem malo poboljšao materijalni položaj umirovljenika, pogotovo onih s niskim mirovinama.

Isplata 13. plaće nije rijetkost u svijetu i dio je poslovne tradicije, no takva praksa u BiH još nije zaživjela.

U Sindikatu nemaju zabilježenih slučajeva da su poslodavci u prethodnom razdoblju na ovim prostorima isplaćivali ovakve vrste naknada.

''U zapadnim zemljama je 13. plaća postala tradicija i smatramo da se naši poslodavci trebaju ugledati na to. S obzirom na enormno visoke troškove života, mišljenja smo da božićnica i 13. plaća nisu rješenje. Mi rješenje vidimo u povećanju plaća zaposlenima'', kaže Kurtović, ustvrdivši da je potrebno stvoriti takvo okruženje u kojem bi rast troškova života pratio i rast plaća, što se u praksi, nažalost, ne događa.