Odlazi li u povijest Vučićev projekt u Hercegovini težak 200 milijuna eura?

Nakon poraza Aleksandra Vučića na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, neizvjesna je i sudbina nekih od njegovih ambicioznih projekata.

Izgradnja zračne luke 

Među njima je i izgradnja zračne luke u Trebinju, u koju je Srbija planirala uložiti više od 200 milijuna eura. Još početkom ove godine Vučić je tijekom posjeta Trebinju poručio da Srbija nije odustala od tog projekta te naglasio da je novac već osiguran, piše Dubrovački vjesnik.

"Mi smo spremni uložiti više od 200 milijuna eura, novac nije problem, već dozvole", izjavio je tada Vučić, pozvavši vlasti Bosne i Hercegovine da izdaju potrebne dozvole.

Ideja o izgradnji zračne luke na području sela Taleža kod Trebinja, svega tridesetak kilometara od Dubrovnika, prvi je put predstavljena 2006. godine. Provedba projekta povjerena je tvrtki "Aerodrom Trebinje", koja je u vlasništvu "Aerodroma Srbije".

Prema planovima, nova zračna luka imala bi pistu dugu čak 3.500 metara. Zanimljivo je i da bi zračnom lukom na teritoriju BiH upravljala Srbija, a ne Bosna i Hercegovina.

Projekt je od početka izazivao kontroverze, ponajprije zbog mogućih posljedica za okoliš. Naime, područje sela Taleža nalazi se u zoni zaštite rijeke Omble, čije izvorište pitkom vodom opskrbljuje dubrovačko područje.

Niz pitanja 

Dubrovačke vlasti i ekološke udruge upozoravale su da bi građevinski radovi, ali i mogući incidenti s otpadnim vodama ili zrakoplovnim gorivom, mogli trajno zagaditi izvorište.

Upitna je i ekonomska opravdanost projekta, s obzirom na to da se u blizini Trebinja već nalaze tri međunarodne zračne luke - u Dubrovniku, Mostaru i Tivtu.

Upravo zbog upitne isplativosti pojavile su se sumnje da iza projekta ne stoje isključivo gospodarski, nego i politički te potencijalno vojni interesi, uključujući moguću povezanost s Rusijom.

Dodatnu pozornost izazvao je zahtjev srpske Vlade da se kontrola zračnog prostora iznad Trebinja povjeri Agenciji za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore (SMATSA), u kojoj Srbija ima 93 posto vlasničkog udjela.

Sumnje je potaknula i planirana pista duga 3500 metara, čije dimenzije znatno premašuju potrebe civilnog prometa u Trebinju. Zbog toga se pojavila teorija da bi zračna luka mogla služiti za prihvat velikih ruskih vojnih transportnih zrakoplova.

Dobio ekološku dozvolu 

Problem predstavlja i činjenica da zračni prostor iznad Trebinja, zbog prilaznih ruta dubrovačkoj zračnoj luci, kontrolira Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

Projekt je posljednjih godina ostvario određene administrativne pomake. Vijeće ministara BiH 2022. godine donijelo je odluku o uspostavi "Slobodne zone Trebinje", prve takve u Republici Srpskoj.

Sredinom kolovoza ove godine projekt je dobio i ekološku dozvolu ministarstva, čime je napravljen još jedan korak prema realizaciji. Međutim, nakon Vučićeva izbornog poraza budućnost projekta ponovno je upitna.

Naime, pobjednička Studentska lista u svojem je programu, poznatom kao "Studentski plan", naglasak stavila na rješavanje unutarnjih problema Srbije, od borbe protiv korupcije i reforme institucija do poboljšanja obrazovanja, gospodarstva i životnog standarda građana.

U takvim okolnostima teško je očekivati da će nova srpska vlast među prioritete uvrstiti ulaganje više od 200 milijuna eura u zračnu luku izvan granica Srbije.