Neradna nedjelja: Štiti li radnike ili uništava male trgovce?

Uvođenje neradne nedjelje u trgovinskom sektoru u BiH otvorilo je brojna pitanja o njezinim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Dok jedni smatraju kako je ova mjera unaprijedila prava radnika i omogućila im bolju kvalitetu života, trgovci upozoravaju na gubitke u prometu i traže veću fleksibilnost. Posebno se postavlja pitanje kakve je posljedice odluka ostavila na Unsko-sansku županiju, s obzirom na blizinu Hrvatske, gdje građani nedjeljnu kupnju mogu obavljati bez ovih ograničenja.

Radnička prava

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, za Avaz ističe kako neradnu nedjelju prvenstveno treba promatrati kao ostvarivanje dugogodišnjeg prava zaposlenih u trgovini na odmor, a ne isključivo kroz ekonomsku računicu. Smatra kako je najvažniji rezultat ove mjere to što je najvećem broju radnika omogućeno provoditi nedjelju s obiteljima.

"Neradna nedjelja nikada nije bila prvenstveno ekonomska mjera i zato smatram pogrešnim njezine rezultate promatrati isključivo kroz ekonomsku računicu. Ona je bila odgovor na dugogodišnji zahtjev radnika u trgovini za pravom na slobodnu nedjelju i blagdane, a kako bi se to pravo ostvarilo na način koji neće ugroziti poslovanje trgovaca. I upravo je to ova mjera donijela.

Unatoč brojnim kritikama i najavama kako će trgovine biti zatvorene, ali da će radnici nedjeljom obavljati druge poslove, činjenica je kako je ovo zakonsko rješenje omogućilo slobodnu nedjelju najvećem broju radnika u trgovini, uz iznimke predviđene zakonom.

Za nas u Sindikatu trgovine BiH to je najvažniji rezultat. Radnici koji su godinama bili uskraćeni za mogućnost provoditi nedjelju sa svojim obiteljima konačno su ostvarili to pravo.

Kada govorimo o ekonomskim učincima, važno je razlikovati stvarne, dokazive posljedice od pretpostavki i političkih interpretacija. Do danas nismo vidjeli ozbiljno empirijsko istraživanje koje bi potvrdilo razmjere negativnih ekonomskih posljedica kojima se javnost kontinuirano plaši.

A ja doista ne mislim kako se vrijednost jednog radničkog prava može i smije mjeriti isključivo pitanjem koliko ono nekoga košta", govori Beširović.

Govoreći o situaciji u Unsko-sanskoj županiji, Beširović ističe kako je važno spriječiti podjele među radnicima i raspravu temeljiti na činjenicama, ali i upozorava na nedostatak solidarnosti između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.

"Kada govorimo o Unsko-sanskoj županiji, kao i o ostatku Federacije BiH, smatram nužnim raspravu vratiti na teren činjenica i službenih podataka. Prije nekoliko dana bila sam upravo u posjetu radnicima u ovoj županiji i iznimno su zabrinuti zbog onoga što prate kroz medije."

Ekonomske posljedice

S druge strane, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra kako je uvođenje neradne nedjelje bila jedna od najlošijih odluka vlasti u Federaciji BiH. Upozorava kako su ekonomski učinci uglavnom negativni, kako je došlo do pada prodaje te kako su ograničenja pogodila i male trgovce i obiteljske biznise.

"Ovaj potez s neradnom nedjeljom jedan je od najvećih promašaja odlazećih vlasti u Federaciji BiH. Bilo je, naravno, i većih kada je riječ o ekonomskim štetama, ali ovo je jedan od najapsurdnijih poteza koji doista nije imao nikakvo ekonomsko opravdanje, nikakvu ekonomsku logiku i njegovi su učinci uglavnom negativni.

Jedini pozitivni učinci te mjere odnose se na one rijetke trgovce koji su bili doista potpuno nezakonito eksploatirani i koji nisu imali nikakvu mogućnost odmora tijekom tjedna.

Međutim, ako je takvih bilo, to je potpuno nezakonito i tu su inspekcije morale primijeniti Zakon o radu, sankcionirati takve poslodavce i osigurati da radnici ne budu eksploatirani.

Za većinu radnika koji su ionako imali određene slobodne dane, samo to nije uvijek bila nedjelja, razlike su manje-više kozmetičke u pozitivnom smislu, a s druge strane postoje negativne razlike za same radnike u tome što im nije, ponovno u skladu sa zakonom, omogućeno da po želji, ako rade nedjeljom, za to budu mnogo više plaćeni nego ostalim danima, kao što im je umanjena i pregovaračka moć, s obzirom na to da su poslodavci, osobito u velikim trgovačkim lancima, na ovaj način smanjili potrebu za radnicima i samim time smanjili mogućnost povećanja njihovih plaća, odnosno mogućnost da ti radnici zapravo zahtijevaju bolje uvjete i bolje plaće.

Kada je riječ o ekonomskim učincima, definitivno je došlo do pada prodaje u trgovinama u Federaciji."

Mali trgovci

Gavran posebno upozorava kako zabrana rada nedjeljom ne pogađa samo velike trgovačke lance nego i male trgovine i obiteljske biznise, kojima je onemogućeno samostalno odlučivati o svojem poslovanju.

"Sve je održivo prisilno, međutim, na ovaj način uništavaju se i male trgovine, obiteljski biznisi koji žele raditi, koji su jednostavno sami sebi poslodavci i nasilno su spriječeni u tome."