Nedostaje li radnika ili su plaće preniske?

U Federaciji BiH priprema se pojednostavljivanje postupka izdavanja radnih dozvola strancima, no poslodavci i sindikati različito gledaju na razloge nedostatka radne snage. Dok poslodavci tvrde da među približno 260.000 evidentiranih nezaposlenih nema dovoljno ljudi spremnih za rad, sindikati upozoravaju da je problem i u plaćama od kojih se ne može dostojanstveno živjeti.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra kako prije olakšavanja zapošljavanja stranaca treba utvrditi zašto domaći radnici odbijaju ponuđene poslove.

"Osoba koje traže posao ima mnogo, međutim, problem leži u činjenici da poslodavci nisu spremni ponuditi plaću radniku koja bi mu omogućila da dostojanstveno živi", rekao je Kurtović za Fenu.

Kao primjere navodi građevinarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu, gdje se, prema njegovim riječima, nedostatak radnika često povezuje s ponudama minimalnih ili tek nešto viših plaća.

Posebno neprihvatljivim smatra ponudu plaće od 1.027 KM osobi s visokom stručnom spremom, zbog čega traži povećanje najnižih plaća u skladu sa stručnom spremom radnika.

"Raduje nas da su i radnici počeli cijeniti sebe i svoj rad", poručio je Kurtović.

Radne dozvole u roku od 30 dana

Pravilnik o postupku i proceduri izdavanja radne dozvole 2. studenoga potpisao je tadašnji federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Njime se detaljnije uređuju potrebna dokumentacija, postupanje nadležnih službi i rokovi, uključujući obvezu donošenja rješenja najkasnije 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva.

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na zanimanja koja budu proglašena deficitarnima. Za njih će se radne dozvole moći izdavati bez pojedinačne provjere evidencije nezaposlenih.

Federalni zavod za zapošljavanje već je pripremio prijedlog liste deficitarnih zanimanja za 2027. godinu i dostavio ga Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike radi pribavljanja suglasnosti.

Pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje i zaštitu na radu Ernis Imamović pojasnio je kako odluka u trenutku davanja izjave još nije bila donesena, iako je zakonski rok bio 30. listopada.

Prethodno je potrebno završiti propisanu proceduru, uključujući konzultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem FBiH.

"Za ona zanimanja koja budu propisana kao deficitarna neće se provoditi posebna provjera evidencije nezaposlenih osoba", rekao je Imamović.

Lista će se utvrđivati prema potrebama pojedinih županija, pa zanimanje koje je deficitarno u jednoj županiji ne mora imati isti status u drugoj.

Koji se radnici najviše traže?

Istraživanje tržišta rada koje je Federalni zavod za zapošljavanje proveo krajem 2025. pokazalo je da su među najtraženijim zanimanjima u 2026. godini trgovci, operateri u pozivnim centrima, šivači, vozači kamiona, konobari, bravari, pomoćni radnici u proizvodnji, krojači, skladištari i kuhari.

Poslodavci traže i zavarivače, tesare, strojarske tehničare, CNC operatere, stolare, komercijaliste, zidare i armirače.

Među zanimanjima s višom i visokom stručnom spremom izdvajaju se informatičari, ekonomisti, magistri farmacije, programeri i inženjeri elektrotehnike.

Iz Zavoda očekuju da će slična zanimanja ostati tražena i tijekom 2027. godine.

Ipak, Zavod nema konkretne podatke koji bi pokazali koliko poteškoćama pri zapošljavanju pridonose visina plaće i uvjeti rada, a koliko nedostatak odgovarajućih znanja i vještina.

Nisu dostavljeni ni traženi podaci o broju nezaposlenih osoba koje imaju navedena zanimanja.

Poslodavci: Na evidenciji 260.000 ljudi, a radnika nema

Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Nihad Imširović upozorava kako broj nezaposlenih na evidencijama ne pokazuje stvarnu raspoloživost radne snage.

Prema njegovim riječima, na evidencijama se nalazi oko 260.000 osoba, ali je značajan dio prijavljen prvenstveno radi ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i određenih socijalnih prava.

"Problem nedostatka radne snage u Federaciji BiH ne može se promatrati samo kroz broj osoba koje se nalaze na evidencijama službi za zapošljavanje", istaknuo je Imširović.

Poslodavci zato zagovaraju razdvajanje aktivnih i pasivnih tražitelja posla.

Navode kako im nedostaje kadar različitih kvalifikacija, od građevinskih i strojarskih inženjera, arhitekata i IT stručnjaka do električara, vozača, obrtnika te radnika u proizvodnji, trgovini, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Imširović ističe da poslodavci prednost daju domaćoj radnoj snazi, dok zapošljavanje stranaca vide kao alternativu kada potrebne radnike ne mogu pronaći u BiH.

Prema njegovim podacima, broj izdanih radnih dozvola strancima ne doseže ni jedan posto ukupnog broja radnika u Federaciji BiH.

Sindikat traži veće plaće, poslodavci manje namete

Kurtović smatra da poslodavci trebaju izdvojiti dio dobiti za povećanje plaća i zadržavanje zaposlenih jer će u suprotnom radnici nastaviti odlaziti u zemlje s boljim primanjima i mogućnostima napredovanja.

Traži i da sindikati budu uključeni u odlučivanje o deficitarnim zanimanjima te upozorava da se procjena nedostatka radnika ne smije prepustiti isključivo poslodavcima.

Imširović, s druge strane, kaže kako su poslodavci spremni na značajnija povećanja plaća, ali smatra da je za to potrebno poboljšati poslovno okruženje.

Među potrebnim mjerama navodi smanjenje doprinosa i parafiskalnih nameta, predvidivije troškove energije i komunalnih usluga, suzbijanje sivog tržišta rada te učinkovitije upravljanje javnim sredstvima.

Udruga poslodavaca podržava skraćivanje rokova i pojednostavljivanje izdavanja dozvola, ali upozorava da bi obveze priznavanja stranih diploma i druge administrativne prepreke mogle umanjiti učinak novih pravila.

"Naš stav je da svaka izmjena treba imati za cilj stvarno pojednostavljivanje postupka, a ne samo formalno skraćivanje pojedinih rokova, uz zadržavanje drugih administrativnih prepreka", poručio je Imširović.

Domaći radnici i dalje imaju prednost

Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje naglašavaju da domaći kandidati zadržavaju prednost u postupcima u kojima je provjera evidencije nezaposlenih obvezna.

Radna dozvola strancu ne može se izdati ako na evidenciji prema sjedištu poslodavca postoji nezaposlena osoba koja ispunjava tražene uvjete, osim ako ta osoba odbije zaposlenje.

Provjeravaju se stručna sprema, znanja i kvalifikacije potrebne za određeno radno mjesto, a za poslove koji zahtijevaju visoku stručnu spremu provjera se provodi na razini cijele Federacije BiH.

Zavod pritom ne raspolaže jedinstvenim podacima o razlozima odbijanja zaposlenja, iako komunikacija sa županijskim službama i poslodavcima pokazuje da plaće, uvjeti rada i raspoložive vještine znatno utječu na odluke kandidata.

Za zapošljavanje i obuke više od 100 milijuna KM

Federalni zavod za zapošljavanje provodi i programe osposobljavanja nezaposlenih osoba.

Programom "Obuka i rad kod poznatog poslodavca 2025" obuhvaćeno je gotovo 250 osoba, koje su se osposobljavale za konkretna radna mjesta u stvarnom poslovnom okruženju, uz mogućnost zaposlenja nakon završetka obuke.

Program "Obuka za tržište rada 2025" obuhvatio je 1.121 nezaposlenu osobu. Žene su činile 90 posto sudionika, a mladi do 30 godina 49 posto.

Za programe zapošljavanja, samozapošljavanja i obuka u 2026. godini osigurano je više od 100 milijuna KM, a očekuje se uključivanje oko 11.000 nezaposlenih.

Prema evaluacijama ranijih programa, između 50 i 70 posto korisnika, ovisno o programu, ostaje zaposleno nakon završetka sufinanciranja zapošljavanja ili samozapošljavanja.

Rezultati programa koji se provode tijekom 2026. očekuju se početkom sljedeće godine.

Sindikat ujedno traži snažniji inspekcijski nadzor kako bi domaći i strani radnici imali jednak tretman, dok poslodavci smatraju da se osposobljavanje treba više prilagoditi konkretnim potrebama gospodarstva.