Nastavlja se agonija starih deviznih štediša iz Bosne i Hercegovine, koji ni nakon 27 godina nisu uspjeli doći do novca položenog svojevremeno kod Ljubljanske banke.
Pošto gube još jednu od aktualnih pravnih bitaka u Sloveniji, preostaje im ponovno obraćanje Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. To ne mogu činiti kolektivno već pojedinačno, a među njima je najviše umirovljenika nemoćnih fizički, zdravstveno i financijski da se dalje nose s problemom.
To je između ostalog kazala predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini Amila Omersoftić na press konferenciji održanoj u Sarajevu.
Rekla je i da za 6.476 štediša iz Federacije BiH Slovenija tvrdi da od nje ne mogu dobiti novac. Njihova štednja, računajući i iznose pripadajućih kamata, po slovenskoj tvrdnji je vraćena u Bosnu i Hercegovinu, dok je Europski sud za ljudska prava utvrdio da nije.
Neke od štediša potom su se obratile Europskom sudu koji je, pak, zatražio da donesu stav Ustavnog suda Slovenije o tome jesu li njihova prava povrijeđena u odnosu na slovenske građane kojima je štednja u međuvremenu vraćena.
Uslijedila su, bez željenog uspjeha, proceduralno i financijski tegobna obraćanja slovenskim sudovima, s kojima se pismena komunikacija morala odvijati na slovenskom jeziku.
Potom su uslijedile žalbe Ustavnom sudu te zemlje za povredu prava na imovinu u odnosu na slovenske građane, a jučer je stigao prvi stav o neprihvatljivosti žalbe.
Dakle, svaki štediša, ukoliko dobije takvu odluku Ustavnog suda Slovenije, morao bi se obraćati Europskom sudu za ljudska prava kao daljnjoj instanci.
Štediše iz BiH veoma su razočarane i smatraju da Slovenija djeluje na način ne bi li ''otpalo'' što više onih koji potražuju novac. To se realno i događa jer neki odustaju, umorni od dugogodišnje potrage za vlastitim novcem, neki su financijski i zdravstveno nemoćni, dok kod nekih, po smrti ostaje nejasno tko su pravni sljednici, rekla je predsjednica Amila Omersoftić.
