Gradsko vijeće Grada Mostara na sjednici održanoj u srijedu vratilo je na doradu smjernice o urbanističkim principima i definicijama Grada Mostara. Iako je nacrt pravilnika prihvaćen, vijećnici su odlučili da je potrebno dodatno pojašnjenje i stručno usklađivanje prije konačnog usvajanja.
Predlagač je istaknuo važnost donošenja ovih smjernica, koje su više puta mijenjale ime, ali se smatraju općom smjernicom prema kojoj treba postupati ukoliko ne postoji zakon višeg reda. Naglasio je kako dosadašnji nedostatak jasnih zakonskih propisa rezultira rješavanjem problema pojedinačnim rješenjima koja najčešće bivaju osporena na višim instancama jer za njih nema pravne osnove. ''Ovo je područje oko kojeg se struka uspjela složiti. U dokument su jasno definirane pojmovi poput susjeda, kolektivnog stanovanja i sličnih kategorija, što bi investitorima i građanima značajno pomoglo. Moramo vidjeti kako će se taj dokument primjenjivati u praksi te kako će funkcionirati u svakodnevnom radu'', kazao je predlagač.
Predsjednik Gradskog vijeća, Rahimić, izvijestio je kako je na Odboru za urbanizam provedena rasprava o ovom dokumentu, no bez donošenja jasnog zaključka zbog podijeljenih mišljenja. ''Odbor smatra da smjernice trebaju postojati, ali postoji pitanje je li trenutni prijedlog dovoljno kvalitetan i hoće li njegove eventualne dopune preopteretiti rad vijeća. Kontaktirao sam članove komisije za stručnu ocjenu i doznao da mnogi nisu bili uključeni u raspravu o ovom dokumentu'', rekao je Rahimić.
Vijećnik Bevanda naglasio je kako prijedlog nije bio na razmatranju Komisije za usklađenost s pravnim propisima. ''Bez ulaska u samu suštinu, smatram da ovaj prijedlog nije pogodan za usvajanje jer smo ga zaprimili tek sinoć predvečer i nismo imali dovoljno vremena za kvalitetnu analizu. Definicija susjeda mi je neprihvatljiva jer Zakon o upravnom postupku precizno definira tko može biti zainteresirana strana u postupku. Ovako uska definicija susjeda može dovesti do problema i pada odluka u malim predmetima'', upozorio je Bevanda.
Na temelju rasprave odlučeno je da se dokument vraća predlagaču na doradu.
Predlagač je najavio kako će za 15 dana biti održan novi sastanak Odbora za urbanizam, gdje će biti provedena proširena stručna rasprava. ''Nakon toga dokument će biti spreman za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća'', zaključio je.
U obrazloženju odluke navedeno je kako je pravilnik potreban jer su Zakonom o prostornom uređenju HNŽ-a, Zakonom o građenju HNŽ-a, važećim prostornim planom i pojedinim regulacijskim planovima propustili biti definirane situacije koje se događaju u prostoru, a čije neučinkovito rješavanje stvara brojne poteškoće.
Pravilnik će, prema informacijama iz Odjela za urbanizam i građenje, služiti kao opća smjernica u postupanju kod opisanih situacija u slučajevima kada ne postoji zakon, propis višeg reda ili prostorno planski dokument koji drugačije regulira predmetnu lokaciju.
Za objekte kolektivnog stanovanja određuje se stupanj motorizacije od minimalno 1,5 parkirnog mjesta po stambenoj jedinici i/ili jedno parkirno mjesto na svakih 50 četvornih metara neto poslovnog prostora. Razmak između građevina na susjednim parcelama ne smije biti manji od polovine zbroja visina građevina ako se radi o fasadama s otvorima, a mjerenje se vrši od najistaknutijeg dijela objekta. Minimalni postotak zelenih površina na parceli iznosi 25% u parteru.
Također, stupanj motorizacije može se zadovoljiti izgradnjom 75% predviđenih parkirnih mjesta, dok se za preostalih 25% može uplatiti naknada u gradski proračun, čija će visina biti određena posebnim aktom.
Kod poslovnih i javnih objekata minimalno je jedno parkirno mjesto na svakih 50 četvornih metara neto poslovnog ili javnog prostora, dok razmak između građevina mora biti u skladu s pravilnikom o vatrogasnim pristupima.
Za zone individualnog stanovanja određena je katnost do Po+P(Vp)+2 ili Su+P(Vp)+2 te stupanj motorizacije od minimalno 1,2 parkirna mjesta po stambenoj jedinici i/ili jedno parkirno mjesto na svakih 50 četvornih metara neto poslovnog prostora. Razmak između samostojećih objekata s otvorima na fasadi mora biti najmanje polovina zbroja njihovih visina, dok se za građevine u nizu dozvoljava gradnja na granici parcele.
Industrijske i poslovno-proizvodne zone propisuju razmak građevina u skladu s vatrogasnim pristupima, a minimalni postotak zelenih površina u industrijskim zonama je 10%, dok u poslovnim zonama iznosi 25%.
Udaljenost od granice neizgrađene građevinske parcele ne smije biti manja od polovine visine objekta kod samostojećih građevina koje imaju fasadu s otvorima usmjerenu prema neizgrađenoj parceli.
Pravilnik uvodi i nove definicije: susjedi su isključivo vlasnici parcela koje neposredno graniče s duljinom zajedničke granice većom od 1% polovine zbroja opsega predmetnih parcela. Individualni stambeni objekti definiraju se kao objekti s najviše četiri stambene jedinice, uključujući stambene objekte u nizu i slobodno stojeće objekte, dok su objekti kolektivnog stanovanja oni s više od četiri stambene jedinice.
