Generacija Z, koja obuhvaća mlade rođene od kasnih 1990-ih do ranih 2010-ih, mijenja pravila igre na tržištu rada.
Njihov pristup poslu, lojalnosti i radnim uvjetima potpuno se razlikuje od prethodnih generacija.
Rad na daljinu i česta promjena poslodavaca postali su njihova obilježja, a ova transformacija nosi sa sobom mnoge pozitivne aspekte, ali i izazove.
Za razliku od starijih generacija koje su svoje karijere gradile u fiksnim uredima i strogo strukturiranim radnim vremenima, Z generacija želi fleksibilnost i mogućnost rada na daljinu.
Oni smatraju da kvaliteta obavljenog posla nije uvjetovana mjestom s kojeg rade. Ovaj trend dodatno je ubrzan pandemijom COVID-19, kada su mnoge tvrtke bile prisiljene preći na hibridne ili potpuno udaljene modele rada.
Pozitivni aspekti ovog pristupa su očiti - produktivnost se često povećava kada zaposlenici mogu sami organizirati svoje radno vrijeme, a smanjuju se troškovi za prijevoz i infrastrukturu. Osim toga, rad na daljinu omogućuje ravnotežu između privatnog i poslovnog života, što je ključna vrijednost Z generacije.
Jedan od onih koji rade na daljinu za stranog poslodavca je Marin Andrić iz Čapljine, koji za Bljesak.info kaže kako ''nikad više ne bi radio za bh. poslodavca''.
''Radim kao programer za stranu tvrtku iz Amerike. Vlasnike i nadređene doslovno nikada nisam vidio uživo i njima to nije problem. Dok god se posao završava kako se traži i u skladu sa rokovima, nema nikakvih problema'', kaže nam Marin.
Dodaje kako je imao loša iskustva sa poslodavcima u BiH.
''Tražili su da budemo u uredu svakog dana, nismo dobivali dozvolu da radimo od kuće, nisu imali razumijevanja za bilo što i to je bila jedna od glavnih stvari koja me ponukala na otkaz'', govori za Bljesak.info iskreno Marin.
Jedna od ključnih osobina ove generacije je nespremnost na dugotrajnu lojalnost jednoj tvrtki. Umjesto toga, oni traže tvrtke koje im pružaju priliku za razvoj, bolju plaću ili vrijednosti koje su usklađene s njihovim osobnim uvjerenjima.
Sociolozi ističu da Z generacija preferira projektni način razmišljanja – posao doživljavaju kao niz projekata, a ne kao cjeloživotni angažman. Oni brzo prepoznaju kad im trenutni poslodavac ne nudi dovoljno izazova ili adekvatnu naknadu i ne oklijevaju otići.
Pozitivna strana ovoga je što takav stav prisiljava tvrtke na natjecanje u kreiranju boljih uvjeta rada i mogućnosti napredovanja.
Iako su globalni poslodavci već počeli prihvaćati ove trendove, u Hercegovini prilagodba dolazi sporo.
Mnoge tvrtke i dalje preferiraju rigidne radne strukture i očekuju bespogovornu lojalnost zaposlenika, ne prepoznajući promjene u razmišljanju mladih.
Umjesto da ponude fleksibilne modele rada, transparentnost u napredovanju i modernizaciju uvjeta, mnogi poslodavci u regiji i dalje rade po starom modelu.
Mnogi poslodavci u Hercegovini teško razumiju stvarne potrebe mladih zaposlenika. Nedostatak adekvatnih načina nagrađivanja, poput bonusa za postignute rezultate ili ulaganja u profesionalni razvoj, samo je dio problema.
Još veći izazov leži u tome što poslodavci često ne mare za obiteljske obaveze zaposlenika, očekujući apsolutnu dostupnost i posvećenost poslu, bez obzira na privatne okolnosti. Takav rigidni pristup stvara nezadovoljstvo među mladima, koji sve češće biraju napustiti radnu sredinu koja ne cijeni njihove potrebe i doprinos.
Ova stagnacija rezultira "odljevom mozgova" – mladi, sposobni i ambiciozni zaposlenici odlaze u inozemstvo ili u tvrtke koje su spremne odgovoriti na njihove potrebe.
Sve veća popularnost coworking prostora jasno pokazuje kako Z generacija preferira raditi iz okruženja koje potiče kreativnost, umrežavanje i fleksibilnost.
Ovi prostori nude ugodnu atmosferu, modernu infrastrukturu i priliku za suradnju s ljudima iz različitih industrija, što im dodatno pruža osjećaj slobode i zajedništva.
Rad iz coworking prostora omogućuje mladima da izbjegnu monotoniju tradicionalnih ureda, dok istovremeno zadržavaju profesionalnu produktivnost i društvenu interakciju.
Kako bi zadržali talentirane zaposlenike, poslodavci moraju razviti novu strategiju. To uključuje:
Ako se tvrtke, posebno u Hercegovini, ne prilagode, suočit će se s kontinuiranim odljevom mladih talenata koji donose novu energiju i ideje.
Z generacija ne ruši samo tradicionalne obrasce, već i postavlja temelje za modernizaciju tržišta rada. Njihovo inzistiranje na fleksibilnosti i boljim uvjetima rada ne treba shvaćati kao prijetnju, već kao priliku.
Poslodavci koji na vrijeme prepoznaju ove promjene i prilagode se imat će konkurentsku prednost – dok će oni koji to ne učine ostati u sjeni prošlosti.
