Svijet poslovanja danas izgleda drukčije nego prije samo nekoliko godina. Digitalizacija, novi poslovni modeli, ubrzane tehnološke promjene, globalna povezanost te rastuća očekivanja investitora, građana i drugih korisnika informacija promijenili su način na koji organizacije posluju i donose odluke.
Kako se mijenjao svijet oko nas, mijenjala su se i očekivanja od organizacija. Danas se od njih traže veća transparentnost, veća odgovornost, bolje upravljanje rizicima i kvalitetnije informacije za donošenje odluka. Posljedično su se mijenjala i očekivanja od računovođa, revizora i financijskih stručnjaka, čija uloga sve više nadilazi tradicionalno evidentiranje, kontrolu i izvješćivanje.
Upravo je to bila središnja tema panel-rasprave "Uloga profesije u novom poslovnom okruženju", održane u sklopu 25. Revicon međunarodnog simpozija Headway u Neumu. Kroz razgovor predstavnika akademske zajednice, revizije, javnog sektora i poslovne prakse otvoreno je pitanje kako se mijenja uloga profesije u vremenu izvješćivanja o održivosti, sprječavanja pranja novca, digitalizacije, novih standarda financijskog izvješćivanja i sve većih zahtjeva za kvalitetnim informacijama.
Jedna od ključnih poruka panela bila je kako najveća promjena nije u broju novih propisa i standarda, nego u očekivanjima koja danas postoje prema profesiji.
"Najveća promjena nije u broju novih propisa i standarda. Najveća promjena je u očekivanjima od profesije. Danas se od računovođa, revizora i financijskih stručnjaka očekuje da povezuju informacije, razumiju poslovni kontekst i pomažu u donošenju kvalitetnijih odluka", istaknuo je Mahir Proho.
Kako se od financijskih stručnjaka danas očekuje mnogo više od poznavanja brojki, potvrđuje i perspektiva poslovne zajednice.
"Organizacije danas ne traže samo ljude koji poznaju brojke. Traže stručnjake koji razumiju poslovanje, povezuju informacije iz različitih područja i mogu podatke pretvoriti u kvalitetnu osnovu za odlučivanje", naglasio je Jasmin Hošo, direktor kompanije Tondach.
Posebna pozornost tijekom rasprave posvećena je javnom sektoru, gdje se očekivanja građana i donositelja odluka također ubrzano mijenjaju. Sve je manje dovoljno pokazati koliko je novca utrošeno, a sve se više traži odgovor na pitanje što je tim novcem postignuto.
"Građane danas ne zanima samo koliko je novca potrošeno. Zanima ih što je tim novcem postignuto. Upravo zbog toga financijske informacije u javnom sektoru postaju važan alat za mjerenje rezultata, odgovornosti i javne vrijednosti", naglasila je Elma Kamerić.
Slična transformacija događa se i u revizorskoj profesiji. U okruženju obilježenom ubrzanim promjenama, novim rizicima i sve većom količinom podataka, od revizije se očekuje mnogo više od tradicionalne kontrolne funkcije.
"Revizija se danas sve manje promatra kao funkcija kontrole, a sve više kao funkcija povjerenja i razumijevanja rizika. Od revizora se očekuje da organizacijama pomognu prepoznati izazove koji dolaze i na njih pravodobno odgovoriti", istaknula je Elma Spahović.
Panelisti su se složili kako tehnologija i umjetna inteligencija mijenjaju način rada, ali ne mijenjaju bit profesije. Naprotiv, što su sustavi napredniji, to su važniji profesionalna prosudba, razumijevanje poslovanja, procjena rizika i sposobnost povezivanja informacija iz različitih izvora.
Zaključak panela mogao bi se sažeti jednostavnom porukom: ne mijenjaju se samo propisi i standardi - mijenja se ono što znači biti profesionalac. Uloga profesije razvija se od evidentiranja prema razumijevanju, od kontrole prema povezivanju, od izvješćivanja prema objašnjavanju te od usklađenosti prema savjetovanju i podršci u odlučivanju.
"Tijekom panela govorili smo o izvješćivanju o održivosti, sprječavanju pranja novca, IPSAS-u, digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji, ali smo se stalno vraćali istoj temi - ulozi profesije. Profesija se ne mijenja zato što ima više zahtjeva. Profesija se mijenja zato što ima sve značajniju ulogu u novom poslovnom okruženju", zaključila je moderatorica panela Amra Salihović.