Ima li kraja? Već 121 dan u ŽZH ne možete prepisati stan, uknjižiti zemlju ni dobiti uvjerenje...
Mjesecima štedite, podignete kredit, kupujete stan i konačno potpisujete ugovor. Samo još trebate riješiti papire i upisati hipoteku u gruntovnici kako bi banka konačno isplatila novac prodavatelju. Tamo vas dočeka natpis da su u štrajku. Vaš predmet je na čekanju, rokovi prolaze, a vi ne možete ništa jer sustav ne radi.
Zbog nezadovoljstva dolazi do incidenata
Ovo nije izmišljena priča, nego svakodnevnica s kojom se susreću građani u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Štrajk traje već 121 dan. Četiri mjeseca potpunog zastoja, a Vlada ŽZH i sindikat i dalje se ne mogu dogovoriti.
Štrajk je počeo krajem prošle godine, ali je bio zaustavljen odlukom suda. Nakon što je sindikat dokazao kako ima pravo štrajkati, radnici su 17. veljače ponovno prestali raditi. Od tada se ništa nije pomaknulo s mrtve točke.
Radnici kažu kako im je početna plaća oko 1.050 KM, kako jedva preživljavaju i kako imaju manje plaće čak i od domara u školama.
"Incident u Općinskom sudu u Ljubuškom, u kojem je ozlijeđen sudski policajac, upravo je posljedica nezadovoljstva stranke zbog štrajka Zemljišnoknjižnog ureda", navode iz Sindikata.
Što zapravo (ne)radi na sudovima?
Sudovi nisu potpuno zaključani, ali jesu zatvoreni za većinu stvari koje trebaju običnim ljudima. Iz sindikata za Bljesak.info objašnjavaju kako se štrajk najviše vidi na radu sudskih pisarnica, u gruntovnicama, sudskom registru, na prijemu pošte i kod izdavanja raznih uvjerenja.
"Tijekom štrajka osigurava se minimum procesa rada sukladno važećim propisima. To podrazumijeva postupanje u predmetima koji su zakonom određeni kao hitni, osobito u kaznenim predmetima vezanim uz pritvor, predmetima zaštite prava djece, obiteljskog nasilja i privremenih mjera", kažu u sindikatu.
Sve ostalo, poput prepisivanja nekretnina ili rješavanja hipoteka, stoji i čeka. Iz sindikata govore kako su ovi predmeti najviše pogođeni. To stvara ogromne probleme ljudima koji kupuju ili prodaju nekretnine, ali i poduzetnicima u cijeloj županiji.
Kako spasiti ugovore i rokove u banci?
Što onda mogu učiniti građani koje pritišću rokovi u banci ili kod javnog bilježnika, a sud ne radi? Iz sindikata građanima preporučuju brzu reakciju i prikupljanje dokaza koji potvrđuju kako nisu sami krivi za kašnjenje.
"Građanima se savjetuje pravodobno obavještavanje banke, javnog bilježnika ili druge ugovorne strane o situaciji sa štrajkom, uz zahtjev za produljenje rokova. Osim toga, dobro je sačuvati svu dokumentaciju koja dokazuje kako je kašnjenje nastalo zbog objektivnih razloga na koje se nije moglo utjecati", kažu.
Ako netko zbog ovog zastoja trpi stvarno veliku ili nepopravljivu financijsku štetu, postoji rješenje, ali građani moraju sami podnijeti zahtjev.
"O svakom pojedinačnom slučaju odlučuje nadležni sud sukladno zakonu i pravilima o minimumu procesa rada tijekom štrajka. Ukoliko postoje okolnosti koje upućuju na mogućnost nastanka značajne ili nenadoknadive štete, stranke mogu podnijeti odgovarajući podnesak i zatražiti hitno postupanje, a sud će procijeniti postoje li zakonski uvjeti za takvo postupanje", objašnjavaju iz sindikata.
Obična povećanja plaća ne rješavaju problem
Dok radnici upozoravaju na male plaće, vlasti problem pokušavaju riješiti kroz novi Zakon o plaćama. Iz sindikata odgovaraju kako obična postotna povećanja nisu pravedna i tako ne mogu završiti štrajk. Nije isto dobiti 20 posto više na nečiju malu plaću ili na veliku ministarsku plaću te tako razlika postaje još veća.
Sindikat poručuje kako im ne treba neka jednokratna pomoć, nego jasan zakon koji će trajno popraviti njihovu situaciju.
"Trajno i sustavno rješenje podrazumijeva donošenje zakonskog okvira koji će osigurati primjeren i dostojanstven materijalni položaj zaposlenih u pravosuđu, usklađenost plaća sa složenošću poslova koje obavljaju te uspostavljanje mehanizama koji će spriječiti daljnje zaostajanje njihovih primanja u odnosu na druge proračunske korisnike", poručuju radnici koji traže trajna, a ne privremena rješenja.
Može li se šteta nadoknaditi?
Čak i ako se sutra postigne dogovor, sudovi neće odmah početi raditi normalno. Više od sto dana pauze stvorilo je ogromne zaostatke i ladice su pune predmeta koje treba riješiti. Jasno je kako će nakon štrajka na sudovima morati biti uveden poseban, krizni režim rada kako bi se raščistili zaostaci.
"S obzirom na duljinu trajanja štrajka i broj predmeta na koje je utjecao, za očekivati je kako će nakon njegova okončanja biti potrebno poduzeti dodatne organizacijske mjere kako bi se smanjile zaostale obveze. To može uključivati preraspodjelu poslova, pojačan angažman administrativnih kapaciteta i druge mjere koje će omogućiti postupno vraćanje rada sudova u redovite okvire te što brže rješavanje nagomilanih predmeta", zaključuju u sindikatu.
Do tada, najveću cijenu ovog sukoba plaćaju obični građani i gospodarstvenici. Ipak, ohrabrujuće poruke sa sastanka u Livnu bude nadu u konačan rasplet ove situacije.
Ima li kraja?
Na sastanku u Livnu koji je održan u petak, predsjednica Vrhovnog suda FBiH i predsjednici županijskih sudova ukazali su na potrebu poboljšanja položaja službenika i namještenika u pravosuđu. Predloženo je da se zaposlenici u pravosudnim institucijama izdvoje iz općeg sustava javne uprave kada je riječ o plaćama ili da se donese poseban zakon za pravosuđe.
Inicijativu je pozdravio Sindikat pravosuđa ŽZH, koji već mjesecima upozorava kako postojeći sustav ne prepoznaje složenost i odgovornost rada u sudovima i tužiteljstvu. Sindikat očekuje da nadležne institucije zaključke pretoče u konkretna zakonska rješenja.
Štrajk u pravosuđu ŽZH traje 120 dana, a zbog obustave rada ranije su odgađana ročišta, usporeni postupci i građanima otežano ostvarivanje prava.
