Za samo dva mjeseca ove godine, prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u ovom entitetu bez posla su ostala 6.322 radnika.
Gledajući službene podatke ove institucije, na kraju prošle godine u Federaciji BiH bilo je zaposleno 551.452 radnika, dok ih je posljednjeg dana siječnja radilo 546.863, što znači da je za mjesec dana u radnom odnosu bilo 4.589 radnika manje.
Kada je riječ o veljači, na kraju ovog mjeseca broj zaposlenih bio je 545.130, što je u odnosu na kraj siječnja manje za 1.733 radnika.
Iako je nemoguće sa sigurnošću znati razloge za svaki otkaz, ekonomist Igor Gavran u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je logično pretpostaviti da se bar dio njih odnosi na one koji su otpuštani zbog povećanih troškova rada uzrokovanih vladinim povećanjem minimalne plaće bez smanjenja doprinosa.
"To ne znači da su svi oni i efektivno prestali s radom. Moguće je da u nekim slučajevima nastavljaju raditi po osnovu ugovora o djelu ili bez ikakvog ugovora u sivoj ekonomiji, kako bi poslodavac izbjegao drastično povećanje troškova po osnovu doprinosa i poreza. U svakom slučaju je to negativna pojava i dodatno pogoršanje stanja u ekonomiji", kazao je on.
Dodao je, moguće je i da je dio radnika u trgovini izgubio posao zbog neradne nedjelje, odnosno kombinacije rasta troškova po osnovu minimalne plaće i pada prihoda po osnovu neradne nedjelje.
"Ove dvije mjere, obje destruktivne za privredu, najbolji su kandidati za izbor mogućeg razloga otpuštanja. Naravno, otpuštanja ima u svakoj ekonomiji i jedan dio može imati potpuno druge uzroke, nekad radnici i sami daju otkaz zbog pronalaženja drugog posla, ili se neki možda iseljavaju iz BiH, što je opet problem uzrokovan djelovanjem ili nedjelovanjem vlasti", poručuje Gavran.
Na negativne efekte odluke o minimalnoj plaći, prema riječima ekonomista Admira Čavalića, upozoravale su ranije njegove kolege u FBiH. Kako ističe, nije problem neto plaća, već bruto u iznosu od 1.744 KM.
"Ta plaća od 1.744 KM čini apsolutno nekonkurentnom FBiH u odnosu na RS i Brčko distrikt, ali i zemlje regije, pa čak i napredne zemlje poput Češke", ističe Čavalić.
On objašnjava da se u veljači nije dogodio "bounce efekt", odnosno skok koji se događao u posljednjih nekoliko godina u FBiH.
"U siječnju očekivano dođe do pada broja zaposlenih zato što se raskidaju ugovori, nova godina je prošla, i tako dalje, ali uvijek je u veljači u zadnjih pet godina dolazilo do 'bounce efekta', odnosno porasta broja zaposlenih u određenom broju. Ove godine se prvi put nije dogodio taj skok u veljači, već se dogodio pad u veljači. I to je suština problema", objašnjava Čavalić za "Nezavisne novine".
On dodaje da se dogodila oluja negativnih događaja - od povećanja minimalca, preko zabrane rada nedjeljom samo za područje FBiH bez Orašja, usporavanje njemačke ekonomije, geopolitičke krize, energetska nestabilnost i činjenica da nisu urađene fiskalne reforme niti da se dogodila bilo kakva konkretna ekonomska reforma koja će pomoći privredi i radnicima.
"Ta oluja daje posljedice. Nadam se da ćemo pogriješiti u procjenama da će FBiH izgubiti između 10.000 i 20.000 radnih mjesta, nadamo se da će taj 'bounce efekt' proraditi u ožujku, ali zasad nema nekog pretjeranog optimizma", kaže Čavalić.
