Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine za N1 je rekao kako dvije milijarde KM duga dolaze na naplatu Bosni i Hercegovini jer Viadukt nije jedini arbitražni spor.
''Viadukt je jedna samo presuda koja je jedna od manjih ako kažemo da imamo Nevesinje koje je otprilike te veličine. Isto tako imamo Ugljevik koji je 650 milijuna eura, imamo i Gacko koje je opet na teritoriji RS. Dakle, mi pored Viadukta imamo još pet arbitraža čija je vrijednost blizu dvije milijarde KM koje će sigurno doći na naplatu. Mogu reći da odvjetnički ured koji zastupa Viadukt zastupa i ovu stranu za Nevesinje, tako da mogu reći da ako se krene s naplatom Viadukta vrlo vjerojatno će se desiti da ćemo za mjesec imati arbitražnu presudu pa ćemo morati platiti i Nevesinje ponovo 100 milijuna eura'', rekao je za N1 Hasanović.
Navodi kako RS na ovaj način ''nastoji financijski uništiti državu i da im je to prvenstveni cilj iako trebaju biti svjesni da bez BiH nema ni tog entiteta''.
''To im je strategija da unište državne institucije i pokažu nefunkcionalnost i da na bilo koji način nismo u stanju ništa uraditi iako nismo krivi ni za jednu od ovih situacija'', rekao je.
Kaže kako se jednom kada se isplate ova dugovanja, RS može krivično goniti.
''Može hipotetički, ali BiH može i da ne dobije tu regresivnu tužbu protiv RS-a ako napravi grešku u koracima i na to sam i ranije upozoravao. Greška u koracima bi bila da smo usvojili jednu odluku na Vijeću ministara BiH jer je ministar financija Amdižić (SNSD) naveo jednu Informaciju u kojoj se ne navodi da je RS napravila taj dug i da su ga priznali 2017. i da su oni dužni da ga plate jer je u tekstu navedeno da je država to dužna platiti pa bi tako pravna strana to mogla iskoristiti. Država je preuzela dug i mora ga platiti zbog održivosti institucija, a RS je izbjegla tu odgovornost i želi uništiti državu na taj način'', rekao je Hasanović.
Kaže kako smo došli smo u situaciju kada je upitno funkcioniranje BHANSA-e s jedne strane i s druge strane postoje sudske presude kada je riječ o pljenidbi imovine Centralne banke BiH u Banja Luci i Mostaru.
Rekao je kako je to alarm jer moramo nastaviti funkcionirati normalno. ''A moramo i platiti taj dug iako ga nismo napravili. Naravno mi ćemo postupiti odgovorno po tom pitanju iako smatram da prijedlozi koji su se pojavili na Vijeću ministara BiH u petak od strane mog kolege Srđana Amidžića nisu adekvatni čak ni ozbiljni'', naveo je Hasanović.
Na toj sjednici Vijeća ministara BiH najavili su da će ovaj problem nastojati riješiti preko Fiskalnog vijeća BiH isplatiti ovaj dug što znači da bi veći dio isplatila Federacija BiH, a što svakako premijer Nermin Nikšić ne podržava i ne odobrava i najavio je da će uložiti veto na sjednici navedenog vijeća.
''Federacija BiH je zadržala isti stav kao što je imala i prošlog tjedna. Suludo je tražiti od FBiH ili institucija države da plati ovaj dug kad znamo svi da je 2017. godine gospođa Cvijanović potpisala i objavljeno je u Službenim novinama da priznaju dug i sve troškove po osnovu arbitraže. Dakle, oni su priznali dug i napravili su ga po osnovu koncesije na Vrbasu i mislim da bi bilo odgovorno i u političkom i svakom drugom smislu da preuzmu odgovornost i izvrše plaćanje tog duga s obzirom na to da institucije BiH nisu ništa potpisale ni u jednom od mandata'', poručio je Hasanović.
Osim Fiskalnog vijeća BiH, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je predložila da se naprave korekcije u proračunu BiH i sredstva izdvoje za otplatu duga navodeći da je to najbolja odluka. Međutim, Hasanović je mišljenja da je i to problematično.
''Mi nemamo proračun što znači da smo na privremenom financiranju. Po zakonu o financiranju institucija član 11 stav 5 točno govori o ovakvim situacijama. Dakle, ako imamo situaciju da su institucije BiH ugrožene mi imamo zakonsku osnovu da osiguramo sredstva bez obzira na sve ostalo. Dakle, BHANSA je ugrožena u ovom momentu i možemo izdvojiti ta sredstava i trebamo na taj način da razmišljamo, a nikako da korigiramo i diramo proračun za kojeg smo već pokrenuli usvajanje pa da ga ponovo vraćamo u Fiskalno vijeće BiH jer su svi napori usmjereni u jednom pravcu, a to je da se isfinancira od dobiti Centralne banke BiH'', naglasio je dodajući da bi to mogla biti jedna vrsta rješenja, ali da to ipak nije dobro.
''S druge strane, Centralna banka je institucija koja je ostvarila dobit, ali isto tako zakon njima omogućava da ne realiziraju te transfere ukoliko je njihovo poslovanje dovedeno u pitanje. A u ovom momentu je ugroženo i njihovo poslovanje i imaju dvije zgrade na kojima je sudsko izvršenje'', dodao je Hasanović.
Kaže kako je nemoguće tek tako skinuti sredstva koja su namijenjena za Republiku Srpsku bez sudske presude ili bez nekog postupka u kojem će sud presuditi.
''Mi kao država nismo u mogućnosti da samo tek tako povučemo ta sredstva i da kažemo to što je od PDV-a trebalo ići u RS da preusmjerimo na taj način. Također, još jedna bitna stvar jeste da je RS po osnovu poravnanja za PDV 2023. i 2024. godine dužna Federaciji BiH već 72 milijuna KM'', naglasio je Hasanović.
Rekao je da je moguć i scenarij da iz RS-a poruče da sve država BiH plati pa iako dođe i presuda nadležnih institucija koje su za njih, poznato je već, neustavne.
Sigurnost zračnog prometa u Bosni i Hercegovini ozbiljno je ugrožena, a četiri postojeće zračne luke uskoro bi mogle biti zatvorene.
"Sigurnost zračnog prometa u BiH je ozbiljno ugrožena", stoji u izjavi.
Reakcija je to na neuspješna nastojanja da se nađe način isplate duga nastalog temeljem činjenice da je vlada RS izgubila arbitražni spor koji je pokrenula slovenska tvrtka "Viadukt" tražeći odštetu zbog de facto raskinutog ugovora o dodjeli koncesije za gradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas u BiH.
Odgovornost za taj dug snosi Milorad Dodik, koji je kada je bio premijer RS jednostrano derogirao ugovor o koncesiji. "Viadukt" je sklopio taj ugovor još 2004. godine s prethodnom entitetskom vladom predvođenom Partijom demokratskog progresa (PDP).
Dodik je novu koncesiju dodijelio "Elektroprivredi RS" koja je bila pod kontrolom njegove stranke, a slovenska tvrtka zatražila je odštetu kada je postalo jasno da njen ugovor više nema nikakvu vrijednost. No, ni Dodik ni njegova nasljednica Željka Cvijanović nisu željeli pristati na nagodbu, odnosno plaćanje oko tri milijuna eura.
"Viadukt" je tužio vladu RS najprije lokalnim sudovima i sve je te sporove vlada izgubila no opet je odbila ispoštovati sudske odluke pa je na kraju cijeli slučaj završio pred Arbitražnim tribunalom u Washingtonu. Budući da RS nije subjekt međunarodnog prava kao tužena strana pojavila se BiH.
I taj je spor okončan presudom u korist "Viadukta" koji je dobio pravo na odštetu od oko 25 milijuna eura, nadoknadu od pet milijuna eura na ime sudskih troškova te još oko 30 milijuna eura na ime zateznih kamata. Uz sve to svaki novi dan kašnjenja u isplati duga podrazumijeva dodatne zatezne kamate od devet tisuća eura.
Vlada RS koju je vodila Cvijanović 2017. godine se obvezala isplatiti ta sredstva no to nikada nije učinila pa su iz "Viadukta" posegnuli za zahtjevom za pljenidbu imovine i sredstva kojima raspolaže BiH kao država.
