Za gospodarsku zajednicu Livna, osobito poljoprivrednike, mesnu i mljekarsku industriju Granični prijelaz Kamensko od životne je važnosti, prenosi Akta.
Za gospodarsku zajednicu Livna, osobito poljoprivrednike, mesnu i mljekarsku industriju Granični prijelaz Kamensko od životne je važnosti. Premda raspolaže svom infrastrukturom, on je ulaskom Hrvatske u EU derogiran iz prve u treću kategoriju.
Gospodarsku zajednicu najviše boli otežana mogućnost izvoza robe životinjskog i biljnog podrijetla.
"Najbliže ozbiljne farme goveda, ovaca, koza i najbliže ozbiljne mesne industrije jednom Splitu se nalaze u Livnu. Mislim da to dovoljno govori koji je tu potencijal. Mi poljoprivrednici i predstavnici iz mesne industrije postavljamo to pitanje u svakoj prilici", kaže Mate Omazić, vlasnik farme Podhum Livno.
Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine ističu kako bi mogli pomoći u rješavanju ovoga problema.
"Problem koji je problem jednog gospodarstvenika morate ukrupniti. Kad je on problem više gospodarstvenika, više regija, onda su šanse da ga riješite definitivno veće. Mi se tu na neki način nalazimo kao odvjetnici gospodarske zajednice i zastupamo sve njihove inicijative", ističe Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
"Vjerujem da će i ovaj sastanak doprinijeti razmjenjivanju ideja, poticanju zajedničkih aktivnosti kako bismo stvorili bolju investicijsku klimu, generirali bolji razvoj gospodarstva u našem gradu", poručio je Darko Čondrić, gradonačelnik Livna.
Za poljoprivrednike i prerađivačku industriju vezanu uz nju to znači vraćanje izvorne prve A kategorije Graničnom prijelazu Kamensko. Stoga smo to pitanje postavljali i mi, i ne samo bh. dužnosnicima nego i onima iz Hrvatske.
"Jasno da u kraju gdje je stočarstvo, proizvodnja mlijeka, sira, koji je bio izvozno orijentiran na hrvatsku obalu, od Šibenika pa do Ploča, otprilike, nije vam svejedno ako morate ići do Bijače pa nazad, ili ako možete iskoristiti Kamensko. Zato ćemo nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara i Vlade Hrvatske pokušati naći cjelovito rješenje", govorio je u rujnu 2017. predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković.
"Kao čelnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate, koji podrazumijeva svaku vrstu brige, skrbi i svega što možemo pod to staviti, između ostalog, to su i granični prijelazi pa ćemo vidjeti, vjerujem da će se i to riješiti", poručivao je u lipnju 2022. Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
"Od svega toga nije bilo ništa, a nisu se pretrgle ni bh. vlasti. Granični prijelaz, u čiju je izgradnju Europska unija uložila tri i pol milijuna eura, i dalje čeka na vraćanje prve kategorije, a sir će iz Livna do Sinja umjesto 60 'putovati' 300 kilometara. Do kada?!",pitaju se poljoprivrednici.
