Mali farmeri iz Semberije izgradili su objekte kapaciteta i po nekoliko stotina grla, ali se suočavaju s nedostatkom zemljišta za proizvodnju stočne hrane. Slične probleme imaju i ratari koji upozoravaju na nepravilnosti u dodjeli koncesija na državno zemljište, piše BHRT.
Poljoprivrednici tvrde da je nekoliko tisuća hektara državnog zemljišta dano pod koncesiju na netransparentan i često nezakonit način, zbog čega traže reviziju svih dodijeljenih koncesija u Republici Srpskoj. Ističu da koncesije nisu dobili primarni proizvođači, već firme koje, kako tvrde, po zakonu nemaju pravo na njih.
Cijene zakupa oranica za male proizvođače dosežu i do 1000 KM po hektaru, dok oni koji dobiju zemljište pod koncesiju plaćaju tek 60 KM po hektaru. Poljoprivrednici navode da se koncesije dodjeljuju mimo zakona, često ''po kafanama'' i stranačkim linijama, a favoriziraju se određene djelatnosti.
''Imamo presipanje novca iz budžeta Ministarstva poljoprivrede u firme koje imaju svoj resor, a to je Ministarstvo industrije i prehrambene proizvodnje. Favorizira se mlinsko-pekarska i mesno-prerađivačka industrija, dok se farme gase'', izjavila je Slobodanka Marjanović iz tvrtke ''SM Trade'' iz Bijeljine.
Poljoprivrednici navode da su zbog brojnih nepravilnosti i nezakonitosti u dodjeli koncesija više puta obraćali Pravobraniteljstvu i Republičkom javnom tužiteljstvu Republike Srpske, ali bez odgovora.
''Razočaran sam kao poljoprivrednik. Nećemo stati na ovome. Mora se znati tko što radi i kako. Najviše nas zanima kako su do tih koncesija došli i da li ih uopće plaćaju'', izjavio je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice.
Transparency International BiH upozorava da se koncesije u Republici Srpskoj dodjeljuju stihijski i netransparentno.
''Imamo najveći broj koncesija koje se dodjeljuju samoinicijativnim ponudama, bez javnih poziva. Koncesionari očigledno bolje znaju od vlasti koja prirodna bogatstva imamo'', kazao je Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da se pouzdano ne zna koliko se godišnje prihoduje od koncesijske naknada.
''To je toliko malo i bijedno da se čak i ne plaća. Ne postoji ni javno dostupna stranica s podacima o dodijeljenim koncesijama i prihodima po tom osnovu'', rekao je Pavlović.
Zbog skupih troškova proizvodnje, nekonkurentnosti i nepravedne raspodjele resursa, krajnji ceh, upozoravaju farmeri, plaćaju građani – višim cijenama domaćih proizvoda.
