Cijene

Hoće li nam novčanici biti puniji: Šta znači Vladina odluka o maržama?

Ograničenje maksimalnih marži određenih proizvoda je privremena mjera koja građanima neće donijeti veliku uštedu, a može naštetiti i gospodarstvu
Gospodarstvo / Novac | 04. 09. 2023. u 09:41 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici propisala maksimalne visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. Odluka se odnosi na pšenično brašno tip 550, sve vrste kruha od pšeničnog brašna, kravlje mlijeko, jestivo suncokretovo ulje, šećer kristal bijeli, svježa konzumna jaja, kao i sve vrste svježeg mesa, te deterdžente za rublje (u prahu) i sude (tečni), prenosi Oslobođenje.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da pitanje marži na primarne proizvođače utječe vrlo loše iako ne bi trebalo da ih se dotiče uopće.

Otkupne cijene

- Otkupljivači i prerađivači ionako ostvaruju ekstraprofite, a plaćaju vrlo male otkupne cijene i sa ograničenom i sa neograničenom maržom. Oni nemaju tu problem. Tu problem ima samo proizvođač. Kao primjer navodim otkupnu cijenu pšenice koja trenutno na domaćem tržištu iznosi između 30 i 40 feninga, a iz uvoza je i jeftinija. Kilogram brašna sada možete naći u prodavnicama po cijeni između 60 i 70 feninga. A hljeb je poskupio još u vrijeme korone na 1,5, dvije KM i više. Oni nikad nisu spustili cijenu hljeba niti jedan fening, a u međuvremenu je i gorivo pojeftinilo i sve ostalo. Od jedne kile brašna se prave minimalno tri hljeba. Zamislite koliku su tu oni imali ekstradobit. Tako je i sa pilećim mesom i sa svim ostalim, kategoričan je Bićo.

On upozorava da će se prerađivači i otkupljivači sada pozivati na ograničenje marži i zahtijevati smanjenje otkupne cijene.

Da bi se riješio problem nesrazmjernih cijena, rješenje mora biti sistemsko i mora ga provesti država, smatra Bićo. Potrebno je, kaže, ograničiti uvoz dok ima naše robe, obavezati otkupljivače i prerađivače da uzimaju domaće. Potrebno je zaštititi domaću proizvodnju.

Bićo smatra da bi, prema zdravom razumu, građani trebali imati koristi od ograničenja marži. Ali, praksa je, tvrdi, drugačija.

Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača Futura, kaže da se ovakva mjera često primjenjivala i ranije. Ipak, dodaje, riječ je uglavnom o osnovnim namirnicama.

Ovo su privremene, male mjere i mislim da neće puno doprinijeti niti će nam ostati više novca u novčaniku, smatra Bago

- Uvijek kada je ta odluka bila na snazi, uspjela se koliko-toliko regulirati cijena tih proizvoda. Međutim, na potrošačku košaru na razini mjeseca utječu mnoge druge cijene, tako da za potrošača to i nije mjera koja će doprinijeti boljem kvalitetu života, jer sve ostale cijene divljaju, kaže Bago i podsjeća da potrošačka korpa za četveročlanu porodicu danas košta gotovo 3.000 KM.

Za prave mjere, kaže, potrebno je više političke volje, energije i snage, ulaganja u poljoprivredu. Ne radi se o mjerama koje se dešavaju preko noći, posebno jer uvozimo više od 80 posto hrane koju konzumiramo.

Porast troškova

Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH, kaže da je u protekle dvije godine došlo do porasta cijena uglavnom zbog ulaznih troškova i nabavnih cijena.

- Marže su, vjerovatno, određene u odnosu na sve ono što ulazi u troškove proizvođača, trgovca, ali mislimo da je poremećaj u snabdijevanju doveo do ukupnog povećanja cijena. Dobar je pokazatelj da Vlada razmišlja o ovim stvarima i zbog građana, ali i da na neki način ne ošteti privrednike, te donosi korektivne mjere da se ne bi desio lančani slučaj povećanja cijena, smatra.

Jašarspahić dodaje da će se ukupni efekti mjere najviše vidjeti u restoranima i uslužnim djelatnostima koji uzimaju namirnice na koje je ograničena marža. Potrebno je svakako pratiti stanje i vidjeti hoće li trebati mjeru prilagoditi potrebama gospodarstva kako bi ona imala stalan i stabilan tok.

- Ukoliko u cijeni koja njima preostaje ne mogu pokriti sve troškove i nemaju dovoljan prihod koji opravdava posao, to može dovesti do nedostatka robe, ističe Jašarspahić.

Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacijskog odbora peradara/živinara BiH, upozorava da bi ovakva odluka predstavljala veliki problem posebno za male prodavnice, trgovačka poduzeća koja ne mogu doći u poziciju da sa pet ili šest posto marže moraju pokriti sve troškove.

Ne bježim od toga da se stanovništvu pomogne, ali moramo biti realni i uključiti sve moguće elemente, ističe Jabandžić

- Svjedoci smo da svakodnevno radimo na podizanju plaća radnicima i to moramo i dalje nastaviti. Sa poskupljenjima električne energije iz prethodnog perioda i drugih obaveza mi ne vidimo bilo kakav realan način da se maržom koju želi Vlada FBiH mogu pokrivati i redovni troškovi, a da ne pričamo o nekoj razvojnoj komponenti, daljem investiranju, upozorava Jabandžić.

Naprosto, on ne vidi način na koji bi uspjeli kompenzovati ta ograničenja ukoliko počnu važiti.

- Mi smatramo da ova odluka ne treba da zaživi. Udruženje poslodavaca FBiH i privrednici trebaju u što kraćem periodu razgovarati o pronalasku najboljeg rješenja, poručuje Jabandžić, prenosi Oslobođenje.

Kopirati
Drag cursor here to close