Na sastanku održanom u Sarajevu, kojem su prisustvovali predstavnici 11 zemalja članica Europske unije, uključujući Njemačku, Italiju i Francusku, organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine uputile su apel za hitno usklađivanje zaštite prirode u BiH s europskim standardima.
Fokus rasprave bio je na implikacijama EU Zakona o kritičnim sirovinama (Critical Raw Materials Act), koji postavlja temelje za eksploataciju ključnih mineralnih resursa u skladu s održivim i ekološkim standardima. Međutim, prisutni aktivisti istaknuli su brojne zabrinutosti vezane uz trenutnu praksu rudarenja u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici ekoloških organizacija iznijeli su niz problema s planiranim projektima eksploatacije nikla i kobalta na Ozrenu te litija na Majevici. Zoran Poljašević iz Ekološkog udruženja "Ozrenski studenac" Doboj i Snežana Jagodić Vujuć iz "Eko puta" Bijeljina istaknuli su kako ovakvi projekti ozbiljno ugrožavaju prirodu i zdravlje lokalnih zajednica.
Svoja iskustva podijelili su i Davor Šupuković iz Udruženja građana "Fojničani" Maglaj te Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka, naglašavajući da se postojeći zakoni u BiH često mijenjaju prema interesima investitora, dok se interesi građana potpuno zanemaruju.
Podaci koje su iznijeli aktivisti ukazuju na alarmantan nedostatak zaštićenih područja u BiH, gdje taj udio iznosi svega 3%, dok je europski prosjek 26%.
"Ovo je neprihvatljivo za zemlju koja ima toliko bogatu i raznoliku prirodu. Europska unija bi trebala posvetiti više pažnje zaštiti okoliša u BiH, kao što to čini u svojim zemljama članicama," istaknuo je jedan od sudionika sastanka.
Aktivisti su zatražili odlučno partnerstvo s EU kako bi se osigurala implementacija međunarodnih standarda zaštite okoliša, budući da, kako tvrde, domaće vlasti ne pokazuju interes za ove prioritete.
Jedan od najočitijih primjera lošeg upravljanja prirodnim resursima je rudnik u Varešu, u vlasništvu britansko-australske kompanije.
Prema iznesenim podacima, za samo nekoliko mjeseci eksploatacije rude srebra, bakra, cinka i drugih metala, kompanija će ostvariti prihod od 41 milijun KM. Istovremeno, koncesijska naknada koju će Zeničko-dobojski kanton primiti iznosi svega 276.900 KM, što je samo 0,68% ukupnog prihoda.
Aktivisti su postavili pitanje: "Postoji li igdje u svijetu ovako niska koncesijska naknada? Zašto Europska unija ne reagira na ove sramotne uvjete koji su daleko ispod svih europskih standarda?"
Ekološke organizacije također su ukazale na ozbiljna kršenja Aarhuške konvencije, koja garantira pravo lokalnih zajednica na sudjelovanje u odlučivanju o projektima koji utječu na okoliš.
Promjena Zakona o detaljnim geološkim istraživanjima u Republici Srpskoj uklonila je mogućnost uključivanja lokalnih zajednica u procese odlučivanja, što predstavlja direktno kršenje međunarodnih obveza BiH.
Aktivisti su upozorili da EU nije primijetila ili reagirala na ove promjene, što dodatno narušava povjerenje građana u europske institucije.
Još jedna zabrinjavajuća praksa na koju su ukazali aktivisti jest način na koji strane kompanije koriste političke podjele u BiH kako bi ostvarile svoje interese.
"Ovakvo ponašanje dodatno narušava sigurnost i potkopava napore ekoloških organizacija, koje već godinama rade na međuentitetskoj suradnji i građenju povjerenja među zajednicama," istaknula je Snežana Jagodić Vujuć.
Prema njezinim riječima, strani investitori često koriste postojeće podjele kako bi oslabili otpor lokalnih zajednica prema njihovim projektima.
Svi ovi problemi stvaraju osjećaj nepovjerenja među građanima, koji sve češće doživljavaju situaciju kao kolektivnu zavjeru domaćih vlasti, stranih kompanija i međunarodnih institucija.
"Na jednoj strani imamo građane koji se bore za očuvanje prirode i svojih prava, a na drugoj strani političke elite i strane investitore koji djeluju u vlastitom interesu," zaključili su predstavnici organizacija civilnog društva na sastanku u Sarajevu.
