Početak svake sezone grijanja nameće pitanja o odabiru ogrjeva – koji je najisplativiji i koji pruža najviše toplinske energije? Pelet se u posljednjem desetljeću pokazao kao najbolje rješenje, kako za industrijske potrošače, tako i za domaćinstva, upravo zbog prednosti koje pruža.
Cjenovno je povoljan, a ako kupite kvalitetan pelet očekujte visoku kalorijsku vrijednost i ujednačenu toplotu vašeg doma.
Za peletom vlada velika potražnja, a na tržištu je velika ponuda peleta, ali kako da znate da kupujete kvalitetan pelet?
Kako bismo odgovorili na to pitanje, hajde da se bliže upoznamo sa ovim ogrjevnim materijalom i njegovim karakteristikama:
Pelet je ekološko gorivo visoke kalorijske vrijednosti koje se dobija preradom ostataka drvne industrije. Na ovaj način postiže se dvostruka dobit – ogrjevni materijal za koji su sirovine unaprijed osigurane i maksimalna iskoristivost drveta u drvnoj industriji. Ulaganja su minimalna, a dobit je velika.
Sav drvni otpad, kao što je piljevina, strugotine, komadići drveta, korijenje (sve osim kore), melje se i usitnjava dok ne dostigne izgled fine prašine.
Usitnjeno drvo se potom suši, kako bi se oslobodilo viška vlage i kako bi moglo ujednačeno da gori.
Osušeno drvo se zatim prerađuje u peletirkama, gdje na visokim temperaturama, pod pritiskom, formira prepoznatljive valjkaste oblike peleta.
Pelet izgleda poput malih cilindara dužine 3-4cm, a obima do 1.2cm. Kvalitetan pelet ima karakterističan miris drveta i ne osipa se pod prstima.
Pelet se može proizvoditi od svih vrsta drveta, ali pri proizvodnji je neophodno poštivati postotak tvrdog i mekog drveta, kako bi finalni proizvod mogao da iskaže maksimalne performanse.
Tvrdo i meko drvo ne sadrže istu količinu lignina, supstance koja se otpušta na visokim temperaturama, a koja povezuje komadiće drveta u cilindrične oblike.
Ukoliko se vrste drveta pri proizvodnji određuju proizvoljno, neophodno je dodavati kemijske supstance koje će funkcionirati kao vezivno tkivo. Kvalitetan pelet ne sadrži kemiju, nego samo drvo.
Najbolja vrsta drveta za proizvodnju peleta je bukva, a bukov pelet je 100% prirodan. Bukva sadrži najveći postotak lignina i nije joj neophodno dodavati nikakve pomoćne supstance.
Pored bukve pelet se proizvodi od jele, hrasta, graba, jasena.
Upotreba peleta je rasprostranjena na svim kontinentima, što u domaćinstvima, što u industriji. Najveća potrošnja odvija se u Europi, dok se potražnja za peletom u Americi i Kanadi utrostručila u poslednjih par godina.
Evo i zašto:
Uz sve navedene prednosti, pelet je i cjenovno najpristupačniji ogrjevni materijal.
Povoljniji je od svih ostalih ogrjevnih materijala, a za postizanje istog nivoa toplote utrošit ćete znatno manju količinu, nego što je slučaj sa ugljem ili klasičnim cjepanicama drveta.
Jedna tona peleta može da zameni 500l lož ulja, 4900 kWh potrošnje struje ili 450kg plina.
Kvalitetan pelet treba da ima certifikat na pakiranju, koji potvrđuje ispravnost njegovog sastava. Certificirani pelet posjeduje kvalitetu koje zahtijeva standard Enplus.
Zahtjevi uključuju korištenje najkvalitetnijih sirovina u proizvodnji peleta, ispravnu opremu za proizvodnju, propisno skladištenje.
Proizvođači certificiranog peleta najmanje jednom godišnje prolaze internu kontrolu Enplus inspektora, koji uzimaju uzorak peleta i nose u laboratorije na analizu.
Cilj su zadovoljni potrošači i pelet koji pruža maksimum kvalitete korisnicima. Ukoliko se dogodi da korisnici imaju žalbe na pelet određenog certificiranog proizvođača, nakon revizije istom je moguće uručiti suspenziju proizvodnje ili oduzeti certifikat.
Kvalitetan pelet je moguće prepoznati po sledećim karakteristikama: