Više od 800 mjesta u BiH bez ijednog djeteta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu u Nizozemskoj Miloš Popović objavio je mapu BiH s označena 804 mjesta iz 90 općina u našoj zemlji u kojima ne živi nijedan maloljetnik. Popović je za Avaz kazao da je mapiranje samo njegov hobi.

Cijele obitelji

Demografski slom najavila je i studija ''Analiza stanja stanovništva BiH i projekcija za razdoblje od 2020. do 2070. godine'' Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA). Prema tom dokumentu, koji je objavljen u prosincu prošle godine, demografski stručnjaci s Karlovog univerziteta u Pragu najavili su i mogućnost da bi 2070. godine u BiH moglo živjeti samo milijun i po ljudi.

Prema podacima Saveza izbjeglih i raseljenih osoba BiH, u proteklih sedam godina našu zemlju napustilo je više od 315.000 osoba. Predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić kaže da je, nakon pojedinačnih odlazaka u početku, proces nastavljen iseljavanjem cijelih obitelji, a mnogi su napuštali i radna mjesta kako bi krenuli ka Zapadu.

Iako se smatralo da je u 2020., kao godini pandemije, iseljavanje zaustavljeno, lani je BiH ostala bez 85.000 stanovnika.

''Autobusima se odlazilo, cijele obitelji. Najviše odlazaka u prošloj godini imali smo iz Posavine, Doboja, USK, Jajca, Bugojna, ali i iz Hercegbosanske županije. Bosansko Grahovo je sablasno pust grad. Ljudi su odlazili i iz istočne i zapadne Hercegovine. Zanimljivo je da su ljudi iz Bobanovog Sela i Šuškovog Naselja, odakle su ranije odlazili na nekoliko mjeseci pa se vraćali, sada otišli trajno. A kada je lokalna vlast vidjela da mi to pratimo, zadužili su čovjeka da navečer pali svjetla po cijelom kvartu'', kazala je Zukić.

Korak naprijed

Nekada je to bila teška ekonomska situacija, ali u protekloj godini je politička nestabilnost glavni razlog odlaska, navodi akademik Muris Čičić, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH.

''Naša istraživanja pokazuju da je u prošloj godini došlo do dominacije političkih faktora u odnosu na ekonomske. Ljudi sada bježe od neizvjesnosti, od ludila nacionalizma koje nas okružuje, od političke nesigurnosti, luđačkog sistema nametnutog u Dejtonu koji nas sprečava da se pomjerimo korak naprijed'', kaže za Avaz Čičić.

U oblasti ekonomije postoje indikatori da se stanje popravlja, da pandemija bh. gospodarstvo nije oborilo na koljena, dodaje Čičić, tako da je politički ambijent osnovni problem.

''Mi smo nesretna zemlja koja je predmet raznih zakulisnih igara, naši prvi susjedi nam konstantno rade o glavi, a naši sugrađani koji nisu probosanski orijentirani više rade u korist naših neprijatelja nego u korist vlastite djece'', navodi on.