Od početka ove godine cijene goriva u Bosni i Hercegovini bilježe stalan pad, no to se nije odrazilo na cijene ostalih proizvoda.
Kako navode sugovornici, proizvođači se uglavnom pravdaju time da su proizvodi proizvedeni kada su cijene bile više, iako su ranije naglašavali da udio goriva u konačnoj cijeni proizvoda ima velik značaj.
Predrag Mlinarević, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne novine kako pad cijena goriva utječe na kretanje cijena proizvoda i usluga u onoj mjeri u kojoj gorivo sudjeluje u troškovima.
''Ono što usporava prijenos pada cijene nafte na cijene proizvoda jest krutost cijena prema dolje. Proizvođači se često pozivaju na to da su proizvodi već proizvedeni koristeći ulazne troškove po starim, višim cijenama. Zbog toga treba očekivati pad cijena s vremenskim odmakom. Također, stupanj koncentracije na tržištu utječe na pregovaračku moć ponuđača i brzinu prilagodbe svjetskim cjenovnim trendovima'', kazao je Mlinarević.
Zašto cijene ostalih proizvoda ne padaju, iako je gorivo jeftinije, objašnjava ekonomist Igor Gavran – pohlepom i izostankom sankcija.
''Isti oni koji su poskupljenja opravdavali rastom cijena goriva sada šute dok cijene padaju. I dok ih nitko ne sprječava, naravno da će nastaviti s povećanjem ekstraprofita'', rekao je Gavran.
Đorđe Savić, predsjedatelj Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, ističe da su cijene goriva od početka godine uglavnom bile u padu.
''Bilo je nekoliko manjih poskupljenja, ali neznatnih'', rekao je Savić za "Nezavisne novine" i dodao da se cijene dizela na crpkama u Republici Srpskoj trenutno kreću između 2,24 i 2,29 KM po litri, dok benzin stoji od 2,19 do 2,29 KM.
Tvrdi i da je teško prognozirati buduće kretanje cijena, kako na svjetskom, tako i na domaćem tržištu.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, izjavio je da pad cijena goriva najviše pomaže poljoprivrednicima i onima kojima gorivo značajno utječe na proizvodnju.
''Cijene naftnih derivata su znatno niže, ali se to u velikoj mjeri nije prelilo na krajnje proizvode. To je pitanje i za inspekcije, ali i za trgovce koji ne prate te promjene'', smatra Bečarević.
Dodaje da dizel danas košta između 2,10 i 2,20 KM, dok je prije dvije godine litra prelazila tri marke. No kada gorivo poskupi, cijene proizvoda odmah rastu – dok u suprotnoj situaciji sve ide puno sporije.
''Od početka godine cijene su pale za 30 feninga po litri. U istom razdoblju na svjetskom tržištu cijena barela pala je sa 75 na 65 dolara'', dodao je Bečarević.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača ''Don'' iz Prijedora, istaknula je da su cijene goriva znatno niže nego prije.
''Ali svi trgovci najavljuju poskupljenja osnovnih namirnica. Ne razumijemo zašto cijene rastu i dok god nemamo ograničene marže, poskupljenja će se događati kako kome odgovara'', rekla je Marić.
Napominje da je pad cijena goriva dobra vijest za potrošače, ali da to nije rezultiralo nižim cijenama prehrambenih proizvoda.
''Od kada je gorivo pojeftinilo, nijedan proizvod nije pojeftinio. Logično bi bilo da pad cijena goriva povuče i pad cijena osnovnih namirnica. No, ne vjerujemo da će se to dogoditi, jer ni ranije nije'', zaključila je Marić.
