Ovih dana se društvenim mrežama i medijima šire informacije o profitnoj marži trgovačkih lanaca u Federaciji BiH, a u sklopu priče o cijenama i aktualnom bojkotu.
No, ono što se mora primijetiti iz komentara na društvenim mrežama i portalima, jeste da mnogi ne razumiju ovaj pojam. Naime, mnogi su komentirali da se iz ovoga vidi koliko koji lanac ''uzima'' za sebe od prodatih proizvoda.
Očito je, piše Biznis.info, da su mnogi čitatelji, ali i oni koji pišu o ovome, pobrkali ovaj pojam s maloprodajnom maržom, te su člankom objasnili što znači koji pojam. Maloprodajna marža je dio novca koji prodavač uzima za sebe po prodatom proizvodu. Ako na kruh koji košta 2 KM prodavač uzme deset pfeninga, njegova maloprodajna marža je pet posto.
No, neto profitna marža, a to je podatak koji se ovih dana vrti u javnosti, je nešto sasvim drugo. Taj podatak predstavlja odnos dobiti i ukupnih prihoda kompanije na kraju godine.
Dakle, ako je kompanija imala ukupne prihode od sto milijuna KM, a 90 milijuna KM ukupne rashode, ostvarila je dobit ili zaradu od deset milijuna maraka, pa je njena profitna marža deset posto.
Ovdje je važno naglasiti da ukupne rashode ne čini samo nabavna cijena robe, već su tu i brojni drugi operativni troškovi. Svi ovi troškovi mogu povećati ili smanjiti dobit, i tako povećati ili smanjiti profitnu maržu.
Drugim riječima, ako neka kompanija ima veću profitnu maržu, ne znači nužno da ima i veću maloprodajnu maržu niti da uzima više novca po prodanom proizvodu.
Naprimjer, ako jedan trgovinski lanac posluje u svojim objektima, a drugi u unajmljenim, ovaj prvi će imati manje troškove po tom osnovu, čime će imati manje ukupne rashode pa samim tim i veću dobit i veću profitnu maržu.
Ili, ako je jedna kompanija provela projekte energetske efikasnosti, pokrenula vlastitu proizvodnju struje npr. instalacijom solarnih elektrana, to joj je omogućilo da drastično smanji račune za električnu energiju, odnosno da smanji ukupne rashode i poveća profitnu maržu.
Ili, ako je neka kompanija opterećena kreditima ili ranijim dugovanjima, njihova isplata će joj povećati rashode, smanjiti dobit i samim time smanjiti profitnu maržu.
Ovo su samo neki primjer koji govore što sve može utjecati na profitnu maržu.
Dakle, profitna marža je podatak koji je prvenstveno bitan vlasnicima, potencijalnim investitorima itd, da bi se vidjelo kakva je profitabilnost kompanije, odnosno kakvo je njeno zdravlje.
S aspekta potrošača ovaj podatak zapravo nije posebno bitan iz jednostavnog razloga koji smo već objasnili – to što neka kompanija ima manju profitnu maržu, ne znači da ima manju maloprodajnu maržu, donosno ne znači da su u njenim prodavnicama proizvodi jeftiniji.
Kompanija koja ima manju maloprodajnu maržu i jeftinije proizvode, može na kraju godine imati veću dobit odnosno veću profitnu maržu, ako je riječ o efikasnoj kompaniji koja je optimizirala sve aspekte svog poslovanja.
S aspekta potrošača, samo je jedan način da se zaključi koji trgovac više “uzima” za sebe – a to je da obiđe više trgovina, usporedi cijene namirnica koje najčešće kupuje, i kupovinu obavi tamo gdje cijene u prosjeku budu najniže.
Tako će, kao prvo, napraviti uštede u vlastitom proračunu, kao drugo nagraditi onog trgovca koji ima najniže cijene i kao treće bojkotirati sve ostale kod kojih su cijene više.
.jpg)