Prema podacima entitetskih poreznih uprava, prošli bojkot prodavaonica nije prošao slavno budući da informacije poreznika i informacije s terena nisu bile jednake.
Nakon jednodnevnog bojkota trgovina koji je održan u prošli petak, 31. siječnja, akcija se ovaj put održava dva dana, danas i sutra s porukom - "Ne kupuj!".
Ispred Facebook grupe "Bojkot BiH", koja stoji iza akcije, najavljeno je da se bojkot nastavlja do ispunjenja zahtjeva i smanjenja cijena.
Inicijatori akcije pozvali su građane da racionaliziraju potrošnju ostalim danima, kupuju samo nužne namirnice, te da ne kupuju ništa u petak i subotu.
Uspješnost prvog bojkota teško je procijeniti. Iako su fotografije s terena prikazivale poprilično prazne trgovine, podaci poreznih uprava iz RS-a i FBiH pokazuju da se građani u većem broju nisu odazvali akciji. Štoviše, službene statistike pokazuju da je promet u trgovinama 31. siječnja bio isti ili čak veći u odnosu na prethodne dane.
Radnica jednog od najvećih trgovačkih lanaca u BiH izjavila je za naš portal da se prošli dan bojkota, u petak, broj kupaca prepolovio na taj dan u njenoj smjeni.
Druga pak radnica, navodi da je primijetila dosta manji broj umirovljenika koji su obavljali svoju kupovinu na dan bojkota.
"Za mene je i prvi bojkot, koji je održan u prošli petak, bio uspješan, premda po podacima Porezne uprave FBiH, ispada da nije tako. No, bili smo svjedoci da su trgovine bile poluprazne", kazala je ranije Feni predsjednica Udruženje potrošača "Potrošač" iz Kaknja Ferida Kulović, dodavši da apsolutno podržava bojkot i da misli da će mu se odazvati veliki broj stanovništva.
Prema riječima Adisa Keče, predstavnika Saveza samostalnih sindikata BiH, ovakve akcije ukazuju na ozbiljne društveno-ekonomske probleme u zemlji. On upozorava da dobit poslodavaca raste, dok to ne prate plaće radnika koje su nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
"Ja sam ministar trgovine i turizma i ne mogu shvatiti da netko tko treba raditi da cijene budu niže može pozivati na bilo šta. Smatram da bojkot nikada nije dobar, a da zajedničkim radom institucija, potrošača, trgovaca, udruženja za zaštitu kupaca i vas iz medija, trebamo promovisati pozitivne stvari i na taj način pristupiti unapređenju procesa", izjavio je ministar Denis Šulić.
Na isti način se javnosti obratio i njegov kolega iz Federacije BiH, ministar trgovine Amir Hasičević, nakon što je Porezna uprava tog entiteta objavila da je promet trgovina 31. siječnja bio 101.538.760,53 konvertibilnih maraka u odnosu na 92.287.812 konvertibilnih maraka prometa sedam dana ranije.
"Mene kao ministra, finansijski efekti bojkota puno i ne interesuju, s obzirom da jasno moramo razlikovati pojmove bojkot trgovine od bojkota potrošnje. Trgovinu možemo bojkotovati, potrošnju teško. Bitno je da mi podržavamo elemente slobodnog tržišta. Mi smo kao Vlada dobili taj signal, sjeli za sto i pokušali da dogovorimo. Vjerujem da i jesmo.", izjavio je ministar trgovine Amir Hasičević.
Profesor i ekonomski stručnjak Damir Bećirović u razgovoru za Raport tvrdi da na osnovu ovih podataka, nije moguće govoriti o tome da li je bojkot bio uspješan ili ne.
"Vrlo teško je dati bilo kakav sud jer nisu egzaktno navedeni podaci koji se odnose na promet maloprodaje i podaci koji se odnose na uvoz i izvoz, odnosno na promet veleprodaje", tvrdi Bećirović.
Ovakvi podaci i ovakvo vođenje statistike, kaže Bećirović, pokazuje da je kompletan sistem zastario i da su mu potrebne reforme.
"Generalno komentar na ove podatke ne mogu dati, osim da je ovaj sistem potpuno zastario i da je potpuno neupotrebljiv. Ovi podaci više pokazuju, nešto o čemu sam više puta govorio, da je sistem vođenja statističko-ekonomskih podataka veoma zastario i uopće nije u službi praćenja bilo kakvih mjera ili akcija od strane vlasti. Mi apsolutno ne možemo dobiti nikakve realne pokazatelje, mi kao struka a posebno ne vlast koja bi na osnovu toga trebala mjeriti indikatore svog rada, ne možemo dobiti nikakve tačne niti precizne podatke.", kaže Damir Bećirović.
Damir Novotny, sveučilišni profesor i ugledni ekonomski analitičar, dao je svoje stručno mišljenje za medije o sve češćim bojkotima na balkanskom poluotoku.
"Ako je glavni motiv bojkota maloprodajnih lanaca utjecati na kretanje cijena i inflaciju, tada možemo sa sigurnošću tvrditi da oni neće imati takav utjecaj", smatra Novotny, koji je profesor na Sveučilištu Algebra Bernays u Zagrebu.
"Pretpostavka bojkotiranja maloprodaje je da su lanci glavni krivci za rast cijena, što može biti sporadičan slučaj, ali nikako ne glavno izvorište inflacije cijena proizvoda dnevne potrošnje. Cijene su u Europi bile stabilne gotovo 25 godina, sve do COVID 19 krize u 2020. godini, u kojoj smo vidjeli deflaciju (pad cijena). Međutim, potrošači koji su prisilno odustajali od potrošnje u vrijeme ove krize, zbog općeg zatvaranja i praktične suspenzije ekonomskih aktivnosti, snažno su povećali svoju potražnju u 2021. godini. Robe na tržištu nije bilo dovoljno i cijene su počele naglo rasti", objašnjava Novotny.
Po riječima profesora Novotnog, opći manjak radne snage posljednjih godina je također bio jedan od faktora koji je utjecao na cijene, jer je samim tim podigao plaće širom Europe.
"Agresija Rusije na Ukrajinu i strah da će Europa ostati bez energenata je pokrenuo drugi val inflacije. I treći snažan pritisak na rast cijena je u 2022. i 2023. godini izazvao opći manjak radne snage i snažan rast plaća u većini europskih zemalja. Središnje banke su počele podizati kamatne stope, što je u većini razvijenih zemalja EU, posebno u zemljama eurozone, poslalo potrošačima jasan signal da treba smanjiti potrošnju. To se i dogodilo, potrošači su manje trošili, rast cijena je zaustavljen, stopa inflacije se spustila na prihvatljivih dva posto godišnje, osim u Hrvatskoj i Slovačkoj, zemljama eurozone u kojima su vlade, pod pritiskom sindikata, naglo povećale plaće u javnom sektoru. Ove mjere su dolile ulje na vatru inflaciji jer su cijene u tim državama brže rasle nego u ostatku eurozone.“, dodao je profesor Novotny.
Iako su cijene energenata pale na nivo kao prije inflacije, cijene nisu otišle prema dolje. Na rast cijena je, po riječima Novotnog, utjecao i nedostatak hrane.
''Hrvatska je, uz Crnu Goru, jedina turistička zemlja Mediterana koja ne može proizvesti dovoljno hrane za svoje građane i turiste, već mora uvoziti iz turistički snažnih zemalja poput Španjolske, Italije i Turske'', rekao je.
Na pitanje kakve točno mjere možemo očekivati od država regije povodom ovog problema, Novotny nije optimista da države mogu učiniti mnogo toga, te kaže kako inflaciju koja se kreće oko 3 do 3.5 posto godišnje, kakva se očekuje u Hrvatskoj i BiH u 2025. godini, nije moguće zaustaviti monetarnim mjerama smanjivanja novca u opticaju i ograničavanjem potrošačkih kredita, te da se u takvom slučaju radi o strukturnoj inflaciji kao posljedici neravnoteža ponude i potražnje roba i usluga.
''Vlada u takvoj situaciji može vrlo malo, gotovo ništa učiniti protiv inflacije'', navodi profesor Novotny.
Paradoks prošlog bojkota ostavlja dojam neizvjesnosti. Dok stručnjaci tvrde da sam bojkot ne može utjecati na inflaciju i više je simboličan, ipak u susjednoj Hrvatskoj zabilježen je pad prometa na dane bojkota, u susjednoj Srbiji vidimo u stvarnom vremenu kako ljudi zajedničkim snagama mogu učiniti promjenu koju žele.
Iako su reakcije od prošlog puta podijeljene, gdje su inicijatori bojkota bili zadovoljni odazivom i trgovine su izgledale prazne, službeni podaci su ispričali drugu priču gdje je zabilježen porast prometa.
Umjesto kratkoročnih mjera, potrebne su dugoročne strategije za stabilizaciju tržišta i poboljšanje životnog standarda tvrdi struka, a mi se okrećemo novom bojkotu koji će trajati ovaj put dva dana, pa ćemo vidjeti kakvi rezultati nas čekaju idući tjedan.
