Sindikati i udruženja poslodavaca u Grčkoj su odbacili zahtjeve za smanjenje plaća u privatnom sektoru, usprkos pritisku kreditora koji su tijekom pregovora o dodatnoj pomoći toj prezaduženoj zemlji zatražili uvođenje novih mjera štednje.
U pismu sindikata i poslodavaca upućenog vladi u Ateni navedeno je kako su se oni složili da ne smanjuju minimalnu plaću ni godišnji iznos plaće koja se zaposlenima u Grčkoj isplaćuje u 14 "rata", prenijela je agencija AP.
Troškovi za isplatu plaća su se pokazali kao tačka razdora u pregovorima između grčke vlade i njenih kreditora, odnosno ostalih članica eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda, o isplati drugog paketa pomoći u iznosu od 130 milijardi eura, prenosi Tanjug.
Bez dogovora o tome, nakon kojega bi trebao uslijediti i dogovor o otpisu dijela grčkog duga, ta zemlja bi mogla banrotirati već krajem ožujka.
Grci su u posljednje dvije godine u inozemne banke prenijeli najmanje 16 milijardi eura, od čega je oko trećina otišla u Britaniju, izjavio je u petak grčki ministar financija Evangelos Venizelos.
On je iznio podatak kako su Grci od 2009. godine, kad je njihova zemlja počela da klizi u najgoru ekonomsku krizu za posljednjih nekoliko decsetljeća, iz banaka povukli ukupno 65 milijardi eura, prenela je agencija AFP.
- Od tog iznosa, 16 milijardi eura je legalno je preneseno u inozemstvo, rekao je Venizelos i dodao da je 32 posto iznosa završilo u Britaniji, a nešto manje od deset posto u Švicarskoj.
Pored toga, grčke banke bi trebale dobiti dodatnih 40 milijardi eura iz paketa pomoći od eurozone, o kojem formalna Atena s kreditorima već tjednima vodi pregovore.