Donedavno je bio pseća hrana, danas je temelj milijunskog biznisa

Prije samo 15 godina avokado u Indiji gotovo nitko nije želio kupovati. Zreli plodovi padali su sa stabala i završavali kao hrana za pse, zbog čega su ih lokalno nazivali “psećim voćem”. Na plantažama se avokado nije ni smatrao ozbiljnom poljoprivrednom kulturom, stabla su se sadila ponajprije kako bi pružala hlad kavi.

Potražnja snažno raste, uvoz se mjeri tisućama tona, a poljoprivrednici napuštaju tradicionalne kulture i okreću se novoj poslovnoj prilici.

Prije samo 15 godina avokado u Indiji gotovo nitko nije želio kupovati. Zreli plodovi padali su sa stabala i završavali kao hrana za pse, zbog čega su ih lokalno nazivali “psećim voćem”. Na plantažama se avokado nije ni smatrao ozbiljnom poljoprivrednom kulturom, stabla su se sadila ponajprije kako bi pružala hlad kavi.

Danas se situacija dramatično promijenila. Avokado postaje sve traženija namirnica među indijskim potrošačima, a rastuća popularnost zdrave prehrane i promjene životnog stila stvaraju tržište na kojem domaća proizvodnja još ne uspijeva pratiti potražnju.

Sunil Bopaiah iz Cottanad Plantationsa u Kerali kaže da je jedna od prekretnica stigla oko 2011., kada je bolivudska zvijezda Shilpa Shetty javno govorila o korištenju avokada za njegu kože. “Cijene su se praktički preko noći udvostručile, a zatim nastavile rasti”, prisjeća se.

Kompanija koja je avokado nekada koristila samo kao izvor hlada danas ga uzgaja na oko 16 hektara. Prošle godine ubrala je između 10 i 15 tona, a za tri do četiri godine proizvodnju želi povećati na 40 do 50 tona.

Potražnja veća od domaće proizvodnje

Ekonomska računica objašnjava zašto se sve više indijskih poljoprivrednika okreće toj kulturi. Indija godišnje uvozi oko 15.000 tona avokada, dok domaća proizvodnja iznosi tek 8000 do 9000 tona, kaže Manilal Palliyath, koji radi na razvoju tamošnje industrije, piše BBC.

Avokado pritom dolazi u zanimljivom trenutku za indijsku poljoprivredu. Tradicionalne kulture poput kave i papra sve više osjećaju posljedice promjenjivih klimatskih uvjeta, zbog čega poljoprivrednici traže nove izvore prihoda.

Problem je što domaći avokado još ne može uvijek konkurirati uvoznom. Hussain Shahzad, izvršni chef ugostiteljske grupe Hunger Inc. Hospitality, kaže da indijski proizvođači napreduju, ali kvaliteta, veličina i dostupnost plodova još znatno variraju ovisno o sezoni i regiji. Njegovi restorani zato se i dalje oslanjaju na uvozne sorte koje nude veću ujednačenost.

Od stabla za hlad do profesionalnih nasada

Kako bi zatvorili taj jaz, indijski poduzetnici pokušavaju uzgoj avokada pretvoriti u ozbiljnu industriju. Harshit Godha 2021. osnovao je Indo-Israel Avocado Nursery nakon što je u Izraelu proučavao tamošnje metode proizvodnje. U pet godina poljoprivrednicima diljem Indije isporučio je oko 18.000 sadnica, uglavnom međunarodnih sorti Hass i Pinkerton.

Takvi nasadi malo nalikuju tradicionalnom indijskom uzgoju. Komercijalna stabla nastaju cijepljenjem, moraju se intenzivno orezivati, a različite sorte potrebno je pažljivo kombinirati kako bi se osiguralo oprašivanje. Pogreška pri sadnji može značiti da nasad godinama neće dati očekivani urod.

Cottanad Plantations također je promijenio način proizvodnje nakon suradnje sa stručnjacima iz Južne Afrike. Koristi veći razmak između stabala, uzdignute gredice i nove metode sadnje kako bi zaštitio korijen osjetljiv na bolesti.

Indija želi vlastiti avokado

Drugi smjer razvoja nije uvoz stranih sorti, nego standardizacija domaćih. Znanstvenik Ganeshan Karunakaran već 25 godina radi na oplemenjivanju lokalnog avokada. Problem je, objašnjava, što su stabla koja desetljećima rastu po indijskim dvorištima genetski vrlo različita, pa na tržište dolaze plodovi neujednačene kvalitete.

Cilj je stvoriti sorte koje će davati stabilan prinos i kvalitetu potrebnu za komercijalno tržište. To bi indijskim proizvođačima omogućilo da veći dio rastuće domaće potražnje zadovolje sami, umjesto uvozom.

Potencijal već vide i mali poljoprivrednici. Shiju Sebastian prije osam godina počeo je uzgajati avokado na manje od hektara zemlje u Kerali. Ove godine očekuje oko 3,5 tona, koje će u cijelosti prodati u Bengaluruu, a sada planira znatno proširiti nasad.

Put avokada u Indiji tako prati širu ekonomsku i kulturološku promjenu. Voće koje je donedavno bilo toliko bezvrijedno da su ga jeli psi, a stabla služila kao hlad za vrednije kulture, pretvara se u premium proizvod zbog kojeg poljoprivrednici mijenjaju nasade, uvoze tehnologiju i grade novu industriju, piše Forbes Hrvatska.