bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Nema ekonomske računice

Bitcoin se više ne isplati rudariti

Rudarenje je proces u kojem računala, najčešće s grafičkim procesorima visoke potrošnje, potvrđuju transakcije na blockchain mreži putem mehanizma "dokaza rada"
01.05.2025. u 07:00
text

Trenutak kojega su se mnogi kriptoentuzijasti pribojavali konačno je stigao - rudarenje bitcoina više nije isplativo.

Rudarenje je proces u kojem računala, najčešće s grafičkim procesorima visoke potrošnje, potvrđuju transakcije na blockchain mreži putem mehanizma "dokaza rada" (eng. proof of work). U zamjenu, rudari dobivaju određenu količinu bitcoina, razmjernu snazi koju su uložili.

Taj je model je od pojave bitcoina 2009. godine bio isplativ jer je vrijednost bitcoina bila veća od troška električne energije potrebne za rudarenje. No kako se sustavno smanjuje broj novih bitcoina koji ulaze u optjecaj, ograničen na ukupno 21 milijun, a konkurencija raste, ekonomska računica postaje sve neisplativija.

Rudarenje bitcoina sada skuplje od njegove tržišne vrijednosti

Unatoč tome što se jedan bitcoin trenutačno prodaje za oko 94.000 dolara, trošak njegove proizvodnje za male rudare premašuje 137.000 dolara, pokazuju najnovije procjene portala Gizmodo. Čak i za velike rudarske sustave s optimiziranom infrastrukturom, trošak se procjenjuje na oko 82.000 dolara, što znači da su marže minimalne i dodatno se smanjuju.

Za usporedbu, u rujnu 2024. godine rudarenje jednog bitcoina stajalo je oko 56.000 dolara. U manje od godinu dana, troškovi su gotovo udvostručeni, što potvrđuje da se isplativost rudarenja urušava iznimnom brzinom.

Kriptovaluta za sve? Ne baš

Bitcoin je nekoć slavljen kao decentralizirana alternativa bankarskom sustavu, no danas je vrlo koncentriran u rukama nekolicine, prenosi Index.

Prema dostupnim podacima, 8 posto digitalnih novčanika drži više od 98 posto svih bitcoina, a 1 posto korisnika kontrolira preko 90 posto ukupne ponude. Prvotni ideal o ravnopravnoj distribuciji zamijenila je realnost, kriptosustav sličan tradicionalnim financijama, ali s još manje regulacije.

Tehnički, bitcoinom upravlja decentralizirana mreža, no u praksi su odluke koncentrirane među developerima, velikim rudarima i institucionalnim ulagačima, skupinom čija se moć temelji na pristupu infrastrukturi i kapitalu.

Energetski gutač koji najviše koristi najbogatijima

Kombinacija visoke potrošnje energije, visoke cijene rudarenja i goleme koncentracije vlasništva pretvorila je bitcoin u, kako navode autori analize, energetski neučinkovit instrument koji koristi prvenstveno najbogatijima.

Nekada zamišljen kao demokratski financijski alat, bitcoin je postao još jedan spekulativni mehanizam, gdje profit odlazi najmoćnijima, a trošak struje plaćaju svi ostali.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO