Samo mjesec nakon što je planina Ozren stekla status zaštićenog područja prirode, mještani ozrenskih naselja između Doboja i Maglaja suočavaju se s prijetnjom otvaranja novog kamenoloma nadomak njihovih kuća, četvrtog na potezu od svega deset kilometara.
Ogorčeno lokalno stanovništvo odlučilo je zbog toga organizirati javnu tribinu u četvrtak, 10. srpnja 2025. godine, posvećenu štetnim posljedicama najavljene eksploatacije tehničkog kamena u naselju Rječica, priopćeno je iz Udruženja građana Fojničani - Maglaj.
Tribina će se održati upravo na lokaciji planiranog kamenoloma Ravna kosa, Orline, nakon što je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije na ovom području, koje se nalazi u neposrednoj blizini entitetske linije u dolini rijeke Bosne.
Paradoksalno, javni poziv za koncesiju raspisan je nepunih mjesec dana nakon što je Gradska skupština Doboj proglasila Ozren zaštićenim područjem prirode.
U odluci je izričito navedeno protivljenje svakoj aktivnosti i djelatnosti koje bi predstavljale faktor ugrožavanja i oštećenja zaštićenog područja ove planine.
Budući da se Grad Doboj nije oglasio povodom Javnog poziva za koncesiju, lokalno stanovništvo odlučilo je organiziranjem tribine informirati i upozoriti nadležne, ali i širu javnost o nizu nezakonitosti koje se vežu uz planiranu eksploataciju.
Iako Zakon o koncesijama Republike Srpske propisuje obvezne javne konzultacije sa stanovnicima područja gdje se planira koncesija, one nikada nisu održane.
Prema tvrdnjama mještana, pod izgovorom geoloških istraživanja koja su provođena u proteklom periodu, na ovom području je vršena nelegalna eksploatacija kamena, o čemu svjedoči velika količina već odvezenog materijala, a kako tvrde, u tim radnjama su sudjelovala poduzeća iz oba entiteta.
Iako su građani više puta prosvjedovali te pozivali policiju i nadležnu inspekciju, prema dostupnim zapisnicima, inspekcija nije adekvatno utvrdila stvarno stanje na terenu.
Odmah nakon raspisivanja javnog poziva, Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH, koji okuplja brojne organizacije civilnog društva i neformalne grupe građana iz cijele zemlje, osporio je proceduru dodjele koncesije za otvaranje kamenoloma u Rječici.
Savez je zatražio od Pravobraniteljstva BiH hitnu reakciju jer je planirana eksploatacija u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda BiH i odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, tvrde iz Udruženja građana Fojničani - Maglaj.
Riječ je o koncesiji koja bi trajala 30 godina, zbog čega se lokalno stanovništvo pribojava da bi posljedice po životnu sredinu, izvore pitke i mineralne vode, šumske ekosustave i svakodnevni život mogle biti ogromne i dugoročne.
Organizatori javne tribine naglašavaju da već imaju negativna iskustva s postojećim kamenolomima u okolini, gdje je dosadašnja eksploatacija dovela do uništenja lokalnih puteva, zagađenja zraka te narušavanja svakodnevnog mira i sigurnosti u zajednici zbog stalne buke, detonacija i pojačanog prometa teretnih vozila.
Posebno ukazuju na probleme prometne sigurnosti, jer teški kamioni koji prevoze kamen prolaze pored brojnih domaćinstava, ugrožavajući djecu, pješake i druge sudionike u prometu.
Otvaranje još jednog kamenoloma, upozoravaju organizatori tribine, dodatno bi pogoršalo postojeće probleme, a posebno povećalo rizik od zagađenja zraka lebdećom prašinom i gubitka izvorišta, uključujući nadaleko poznati rječički kiseljak.
Novi kamenolom mogao bi dovesti do drastičnog pogoršanja kvalitete života i ozbiljnog ugrožavanja zdravlja ne samo u dobojskim naseljima Rječica, Paklenica i Trbuk, već i u maglajskim Moševac i Kosova.
Riječ je o gusto naseljenom području s obje strane rijeke Bosne, na prostoru lokalnih zajednica Doboj i Maglaj, gdje živi više tisuća stanovnika.
Mještani dobojskih i maglajskih naselja u blizini planiranog kamenoloma pozivaju sve građane iz oba entiteta da prisustvuju tribini simboličnog naziva "Zajedno za Ozren", kako bi se informirali o štetnim posljedicama planirane eksploatacije, dogovorili naredne korake i zajednički poručili da planina Ozren mora ostati zaštićeno područje prirode s obje strane entitetske linije.
