Kroz sadnju više od 17.000 sadnica medonosnog drveća Bosna i Hercegovina se ističe kao regionalni primjer dobre prakse u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju bioraznolikosti. Broj sadnica do kraja ove godine zahvaljujući projektu "BeeAlive 2 – Ublažavanje klimatskih promjena" će narasti na gotovo 40.000 sadnica, a Organizacija NODAS je u okviru projekta potpisala ugovor o suradnji s Univerzitetom u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom, dok u realizaciji predviđenih aktivnosti sudjeluju Prirodno-matematički fakultet, Šumarski fakultet i Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB).
"Naš stručni tim sad značajno podržava i Univerzitet u Sarajevu, jer želimo razvijati širok i interdisciplinaran pristup, u skladu s kompleksnošću klimatskih promjena. Testiramo rješenja koja s jedne strane štite oprašivače ključne za poljoprivredu, a s druge im omogućavaju uvjete za opstanak kroz sadnju medonosnog drveća. Sadnju ciljano vršimo i na područjima koja su često zapuštena, degradirana ili izostavljena iz klasičnih pošumljavanja, kako bismo povećali efekte projekta”, rekao je Šemsudin Maljević, iz Organizacije NODAS koja implementira projekata BeeAlive2.
Podcrtavaju kako se temelji na sistemskom, interdisciplinarnom modelu rada, koji povezuje nauku i praksu u oblasti zaštite okoliša i prilagođavanja klimatskim promjenama:
"Pčelarstvo se koristi kao strateška točka djelovanja, kroz koju se povezuju mjere očuvanja bioraznolikosti, lokalni razvoj i zakonodavni napori. Istražujući pčelarstvo dobivamo vrijedne uvide o lokalnoj flori i fauni a kroz razna istraživanja i pedološke analize tla, projekt gradi temelje za obnovu i održivo upravljanje pčelinjom pašom. Identificirane vrste potvrđuju se laboratorijskim metodama, digitaliziraju se podaci s terena, kao što je registar pčelara i pčelinjaka, a kvalitete i autentičnost meda se analizira kroz fizičko-kemijsku i melisopalinološku analizu. Stoga će ovi podaci i biti integrirani u Lokalne Akcione Planove koji daju odgovore na pitanje kako djelovati lokalno."
Sadnja se realizira u općinama i gradovima Milići, Tešanj, Berkovići, Livno i Tuzla, u različitim klimatskim zonama, a obuhvaćene su degradirane šumske terene, poljoprivredna zemljišta, klizišta, plavna područja i nasipi, kao i prometnice, čime se povezuju mjere očuvanja prirode s prevencijom nepogoda i razvojem pčelarske infrastrukture.
“Posebno važno je da se sadnja odvijala na javnim i privatnim parcelama, uključujući zemljišta u vlasništvu općina, gradova, šumskih gazdinstava i fizičkih lica, u koordinaciji s lokalnim vlastima i udruženjima. Sadile su se u najvećoj mjeri autohtone i divlje vrste: lipa, trešnja, divlja jabuka i kruška, kesten, javor i lavanda, kao i bagrem i druge medonosne – s ciljem obogaćivanja pčelinje paše i prilagođavanja ekosistema promjenjivoj klimi, pojašnjavaju iz NODAS-a dodajući kako je istovremeno ulagano i u razvoj samih pčelara:
“Direktne investicije osigurale su opremu za individualna pčelarska gazdinstva – s fokusom na mlade, žene i druge ranjive grupe, udruženja pčelara su podržana kroz nabavku opreme i razvoj proizvodnih kapaciteta kako bi postali financijski održivi i operativno funkcionalni. Pored toga, održano je preko 30 edukativnih događaja koji su obuhvatili ekologiju i bioraznolikost, upravljanje borbom protiv klimatskih promjena, utjecaj pčelarstva na lokalne politike, organizacioni i financijski razvoj udruženja."
Na osnovu rezultata s terena, projekt aktivno doprinosi i unapređenju zakonodavstva u oblasti pčelarstva – uključujući implementaciju Zakona o pčelarstvu Republike Srpske, Pravilnika o pčelarstvu u Federaciji BiH, te EU pretpristupnih smjernica. U tijeku je izrada i testiranje novih mjera koje će biti predložene nadležnim institucijama. U 2025. godini, s četiri partnerske općine, direktno investiraju gotovo 480.000 KM, čime ćemo značajno doprinijeti sanaciji trenutačnih šteta u sektoru pčelarstva.
Projekt implementira NODAS – Udruženje za razvoj i afirmaciju društva iz Sarajeva, financiran od strane Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ), uz sufinanciranje projektnih općina i gradova te učešće njemačke organizacije Help – Hilfe zur Selbsthilfe.
