Jedan od ključnih saveznika u borbi protiv klimatskih promjena dolazi iz svemira. Zahvaljujući suvremenim satelitskim sustavima i inovativnim alatima koji se koriste za promatranje Zemlje, znanstvenici danas mogu s velikom preciznošću pratiti klimatske promjene, analizirati rizike i čakpraviti digitalne kopije naše planete koje simuliraju moguće scenarije budućnosti.
Na konferenciji "Living Planet" koju organizira Europska svemirska agencija (ESA), a koja se ovog tjedna održava u Beču, predstavljeni su najnoviji alati i projekti koji pokazuju kako svemirska tehnologija može konkretno pomoći u očuvanju planete, ali i unapređenju svakodnevnog života.
U okviru zajedničkog europskog projekta "Destination Earth", razvijeni su prvi digitalni blizanci naše planete.
Radi se o sofisticiranim računalnim modelima koji omogućavaju da se precizno simuliraju klimatske promjene i ekstremne vremenske pojave.
Dva digitalna blizanca već su dostupna javnosti:
jedan fokusiran na prilagodbu klimatskim promjenama, a drugi na vremenske ekstreme.
"Ovo je revolucionarno jer ne pratimo samo prošlost, već možemo simulirati budućnost, poput porasta razine mora ili posljedica krčenja šuma", pojasnio je Dr. Robert Meisner iz ESA-e.
Cilj je da se unaprijed procijene učinci različitih mjera prije njihove primjene u stvarnom svijetu.
Sateliti već desetljećima bilježe podatke o zemlji, vodi, atmosferi i ledu omogućavajući praćenje fenomena poput odmrzavanja Arktika, gubitka šuma, urbanizacije i porasta razine mora, čak i na najnepristupačnijim mjestima.
Ovi podaci su besplatno dostupni i koriste ih istraživači, institucije, privatne kompanije, ali i pojedinci.
Ključnu ulogu u analizi ogromne količine satelitskih podataka ima vještačka inteligencija (AI). "AI nam pomaže da iz ogromnih količina podataka kreiramo precizne modele i predviđanja koja ranije nisu bila moguća", kaže Meisner.
Posebno značajna je primjena u poljoprivredi, gdje satelitski podaci pomažu u preciznom planiranju navodnjavanja i prognozi prinosa.
Visoka rezolucija satelitskih slika omogućava razlikovanje različitih vrsta usjeva, kao što su pšenica i kukuruz, dok kombinacija s vremenskim podacima omogućava vjerodostojne prognoze već u toku ljeta.
"Cilj je da se zalijevaju samo one parcele koje zaista trebaju vodu, čime se štedi voda, novac i štiti životna sredina", zaključuje Meisner.
