Kina treba da poboljša svoju upotrebu vojnih resursa kao što su tehnologija, lanci snabdijevanja i nacionalne rezerve "kako bi ojačala svoju vojsku i pobijedila u ratovima", izjavio je u srijedu predsjednik Xi Jinping.
Xi je vrhovni zapovjednik kineskih oružanih snaga i trebao bi biti službeno ponovo izabran za predsjednika ovaj tjedan.
Konsolidacija i unapređenje "integrisanih strateških sposobnosti" novi je zahtjev koji je postavila vladajuća Komunistička partija, poručio je Xi predstavnicima Narodnooslobodilačke vojske i vojne policije tokom godišnje sjednice parlamenta, javila je državna televizija CCTV.
Noseći kinesko odijelo u vojno zelenoj boji, podsjetio je vojsku da je mora predvoditi partija. Xi je prošle godine osigurao treći mandat šefa stranke bez presedana.
Kina treba bolje koristiti vojnu znanost, tehnologiju i industriju kako bi ojačala svoju vojsku i pobijedila u ratovima - rekao je Xi.
Zamolio je nacionalne laboratorije da ubrzaju svoja istraživanja u vojnoj tehnologiji kako se Kina ne bi morala oslanjati na strane države.
Također je izjavio da industrijski lanci snabdijevanja moraju biti otporniji i pozvao na veću izgradnju infrastrukture i stvaranje nacionalnih rezervi za potrebe vojske.
Xi nije precizirao koji su to "strateški rizici" koje vojska, kako je rekao, treba da riješi.
Kina zauzima sve uporniji stav prema Sjedinjenim Državama i drugim zemljama, i nikada se nije odrekla upotrebe sile za vraćanje Tajvana pod svoju kontrolu, otoka koji odbacuje zahtjeve Pekinga na suverenitet nad njim, prenosi Reuters.
Dok je pozornost svijeta usmjerena primarno prema ratu u Ukrajini, paralelno se odvija rat koji će dugoročno možda i više utjecati na događaje u budućnosti. Tehnološko-ekonomski rat SAD-a i Kine, primarno oko mikročipova, nalikuje na ulazak u novi hladni rat.
Iako je SAD desetljećima pokušavao od Kine napraviti saveznika, službeno potpomagao njen ekonomski i tehnološki uzlet, situacija se naglo promijenila. Zadnjih godina se na Kinu gleda kao na konkurenta te se javno s njom ulazi u razne sukobe.
Pod opravdanjem vojne sigurnosti su nametnute sankcije na izvoz mikročipova iz SAD-a i tradicionalnih država saveznica u Kinu. Japan, Tajvan, Južna Koreja i EU su "nagovoreni" da se uključe u taj sukob, a osim direktnog izvoza mikročipova nove generacije, zabranjen je i izvoz bilo čega što je napravljeno korištenjem oprema i tehnologije nastalih u SAD-u.
Sve se odigralo relativno brzo, u zadnje četiri godine, što daje naslutiti kako se radi o dosta širokom dogovoru unutar državnog i političkog vodstva SAD-a. Kina za sada nije reagirala, što je čudno s obzirom na to da se radi o dosta velikom udarcu na njenu cjelokupnu industriju i vojnu moć. Za sada gubi u natjecanju, ali to se može promijeniti.
