Trump planira napasti još jednu državu
Trumpova administracija razmatra mogućnost vojne intervencije u zapadnoafričkoj državi Maliju s ciljem napada na skupinu povezanu s Al-Qaidom poznatu kao JNIM, izjavili su sadašnji i bivši američki dužnosnici upoznati s tim raspravama, piše The Washington Post.
Osma država
Ako plan bude odobren, Mali bi postao osma država u kojoj je predsjednik Donald Trump naredio vojne udare od početka svog drugog mandata – razdoblja za koje je na početku tvrdio da će biti posvećeno okončanju svjetskih sukoba i usmjeravanju američkih resursa prema potrebama građana SAD-a.
Međutim, među visokim američkim dužnosnicima postoje neslaganja oko toga treba li napasti ovu militantnu skupinu. Jedan od najglasnijih zagovornika uporabe vojne sile je Sebastian Gorka, viši direktor za protuterorizam u Vijeću za nacionalnu sigurnost, navode sadašnji i bivši dužnosnici koji su, kao i ostali sugovornici, govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti vojnih planova, pišu John Hudson i Rachel Chason za The Washington Post.
Skupina, punog naziva Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), uspostavila je snažno uporište u Maliju te posljednjih godina sve češće izvodi napade u obalnim državama zapadne Afrike. Smatra se najbolje naoružanom militantnom skupinom u regiji i jednom od najmoćnijih na svijetu.
Glasnogovornik vlade Malija nije odgovorio na zahtjeve za komentar.
Bez komentara
Ni Sebastian Gorka, Zamjenik pomoćnika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, nije odgovorio na upite. Pentagon je odbio komentirati.
Na upit Bijeloj kući administracija nije željela otkriti planira li predsjednik odobriti vojne udare, ali je jedan dužnosnik rekao da Sjedinjene Države potiču vlade u sjevernoj i zapadnoj Africi da ''kupuju američku opremu i usluge kako bi poduprle svoje ratne napore protiv terorista''.
Isti je dužnosnik istaknuo da je terorizam u Sahelu, prostranoj polusušnoj regiji južno od Sahare, ''međunarodni problem''.
''Pozivamo regionalne partnere i saveznike u NATO-u da podupru Savez država Sahela u njihovu ratu protiv JNIM-a i ISIS-a'', dodao je, misleći i na Islamsku državu koja je, nakon uspona na Bliskom istoku, uspostavila brojne ogranke diljem Afrike.
Nasilje islamista
Savez država Sahela čine Mali, Burkina Faso i Niger – zemlje u kojima su vojni čelnici posljednjih godina državnim udarima svrgnuli demokratski izabrane vlasti, u velikoj mjeri prekinuli suradnju sa Zapadom te se za sigurnosnu pomoć okrenuli Rusiji.
Američki dužnosnik pritom nije odgovornost pripisao tim vladama, nego njihovim ruskim partnerima, ustvrdivši da se Moskva ''pokazala neučinkovitim sigurnosnim partnerom za Mali''.
''Nadamo se da će i druge afričke države uočiti koliko je Rusija loša u borbi protiv terorizma'', rekao je.
Dosad nije bilo objavljeno da Trumpova administracija razmatra vojne opcije u Maliju.
Mali, kopnena država s gotovo 25 milijuna stanovnika, posljednjih godina pogođen je nasiljem islamističkih militantnih skupina, ali i represijom vojne hunte te ruskih plaćenika koje je angažirala kako bi stabilizirali sigurnosnu situaciju.
Militantne skupine, osobito JNIM, dodatno su ojačale, pretvorivši Mali i njegove susjede u Sahelu u svjetsko središte terorizma.
Otmica misionara
Prošle godine militanti povezani s Al-Qaidom organizirali su blokadu opskrbe gorivom koja je paralizirala velik dio zemlje. Ovoga proljeća pokrenuli su koordinirane napade diljem Malija, uključujući upade u glavni grad Bamako, zauzimanje strateški važnog grada na sjeveru od malijske vojske i ruskih snaga te ubojstvo ministra obrane u samoubilačkom napadu.
U međuvremenu je IS Sahel, ogranak Islamske države i suparnik JNIM-a, učvrstio položaje uz granicu s Nigerom. Njegovi su militanti prošle godine oteli američkog misionara Kevina Rideouta, za kojeg se vjeruje da se i dalje nalazi zatočen u Maliju.
Kako bi se suprotstavila nasilju, vojna hunta u Maliju angažirala je ruske plaćenike, isprva iz skupine Wagner, a potom iz postrojbe Africa Corps, koja je izravnije povezana s ruskim Ministarstvom obrane. Organizacije za ljudska prava i ranija izvješća Washington Posta optužuju ruske snage za niz teških zločina.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Razmjena podataka
Héni Nsaibia, viši analitičar za zapadnu Afriku u projektu Armed Conflict Location & Event Data (ACLED), tvrdi da su malijska vojska i njezini ruski saveznici odgovorni za znatno više civilnih žrtava nego JNIM i IS Sahel zajedno. Prema podacima ACLED-a, prošle su godine malijska vojska i ruske snage odgovorne za smrt 925 civila, dok su islamistički militanti ubili 232 civila.
''Izuzetno je problematično da bi SAD ili bilo koji zapadni partner pružao potporu režimima čiji je legitimitet osporen, koji su izrazito krhki i represivni'', rekao je, misleći na Mali, Burkinu Faso i Niger.
Unatoč tome, prošle godine, u sklopu nastojanja Trumpove administracije da obnovi odnose s Malijem, Sjedinjene Države povećale su razmjenu obavještajnih podataka s malijskom vladom, rekli su sadašnji i bivši američki dužnosnici. Ti su podaci korišteni u napadima malijske vojske, koju je administracija Joea Bidena uglavnom izbjegavala podupirati zbog odbijanja vojne hunte da odredi rok za povratak demokratskim izborima te zbog suradnje s Rusijom.
Ta suradnja ipak je ostala ograničena i nije ni približno dosegnula razinu sigurnosnog partnerstva SAD-a i Nigerije, koje je prošle godine uključivalo američke zračne udare i kopnenu operaciju u kojoj je ubijen jedan od vodećih zapovjednika Islamske države u Africi.
Rizik sukoba s Rusima
Svako izravno američko vojno djelovanje u Maliju nosilo bi rizik sukoba s ruskim snagama raspoređenima u toj zemlji. Također bi moglo zahtijevati mehanizme koordinacije između Washingtona i Moskve slične onima koji su postojali tijekom građanskog rata u Siriji.
Na pitanje podupire li državni tajnik Marco Rubio vojnu intervenciju u Maliju, State Department nije izravno odgovorio, nego je poručio da SAD ''nedvosmisleno osuđuje terorističke aktivnosti u Maliju''.
Ministarstvo je dodalo kako je Trumpova administracija ''predana jačanju regionalne odgovornosti i suradnje u borbi protiv terorističkih prijetnji te praćenju pokazatelja i upozorenja o prijetnjama domovini''.
Ako bi SAD izveo napade na JNIM, Mali bi se pridružio popisu država u kojima je Trump tijekom drugog mandata naredio vojne udare: Jemenu, Somaliji, Siriji, Iranu, Iraku, Nigeriji i Venezueli. Administracija je također vodila kontroverznu vojnu kampanju protiv navodnih krijumčara droge na Karibima i u istočnom Pacifiku, koja je rezultirala desecima poginulih.
Wassim Nasr, stručnjak za Sahel i viši istraživač u Soufan Centeru, smatra da bi SAD mogao biti korisniji ako bi se uključio u političko rješavanje sukoba, potaknuvši malijsku huntu na razgovore s JNIM-om, koji se više usredotočuje na uvođenje islamskog prava u lokalnoj upravi nego na globalni džihad, kao i s drugim političkim protivnicima koje je hunta uglavnom ušutkala.
Francuzi su pokušali
''Ponovno biranje vojnog rješenja neće riješiti problem. Francuzi su to pokušavali deset godina. Rusi pokušavaju već pet godina. Situacija je samo postajala sve gora'', rekao je Nasr.
Francuska je vojnu intervenciju u Sahelu pokrenula 2013. godine na zahtjev tadašnje vlade Malija. Francuske snage ugušile su pobunu i privremeno stabilizirale stanje, no kasnija operacija Barkhane, iako je eliminirala više istaknutih vođa militanata, nije uspjela zaustaviti širenje oružanih skupina.
Nezadovoljstvo Francuskom – potaknuto njezinim neokolonijalnim pogreškama, ali i ruskom dezinformacijskom kampanjom – tijekom godina raslo je te pridonijelo vojnim udarima u Maliju 2020. i 2021. godine te u susjednim Burkini Faso i Nigeru. Predsjednik Emmanuel Macron kasnije je povukao francuske snage.
Nasr upozorava da bi američki udari protiv JNIM-a mogli neizravno ojačati IS Sahel, čiji je rast dosad bio ograničen upravo zbog suparništva s ogrankom Al-Qaide.
Peter Pham, bivši dužnosnik Trumpove administracije, manje je skeptičan prema uporabi vojne sile, ali smatra da bi preduvjet svake sigurnosne suradnje trebalo biti ponovno uspostavljanje povjerenja s vlastima Malija i Nigera.
''Iako u tim državama možda nemamo velike gospodarske ili druge izravne interese, ne želimo da džihadističke skupine poput ISIS-a i Al-Qaide ondje steknu čvrsto uporište'', rekao je Pham.
Gorka već godinama zagovara agresivnu protuterorističku politiku kao temelj svoje ideologije. Ipak, prema riječima jednog američkog dužnosnika, njegov je utjecaj na politiku tijekom Trumpova drugog mandata ostao ograničen, što je olakšanje njegovim kritičarima, ali razočaranje njegovim pristašama.
U proljeće se razgovaralo o mogućnosti da Gorka postane novi ravnatelj Nacionalnog centra za protuterorizam nakon ostavke Joea Kenta, koji je napustio administraciju nezadovoljan predsjednikovom odlukom o pokretanju rata s Iranom. Ti razgovori, međutim, nisu doveli do službene nominacije.
Plan za likvidaciju
Sadašnji i bivši američki dužnosnici navode da je Gorka bio snažno uključen i u napore da se oslobodi oteti američki misionar Kevin Rideout. Jedan od glavnih ciljeva administracije prošle godine bio je osigurati pravo prelijetanja iznad Malija kako bi američki zrakoplovi i nadzorna oprema mogli pratiti njegovo kretanje.
Upravo je želja za dobivanjem tih prava bila jedan od razloga zbog kojih je administracija ukinula sankcije pojedinim članovima vojne hunte, uključujući ministra obrane Sadija Camaru, zagovornika ruske intervencije u Maliju, koji je poginuo u napadu JNIM-a 25. travnja.
Gorka je također bio uključen u planove za likvidaciju Abu Ubaydaha Yusufa al-Anabija, vođe ogranka Al-Qaide sa sjedištem u Alžiru, čiji je utjecaj posljednjih godina oslabio. Iako su američki dužnosnici prošlog ljeta vjerovali da su obavještajni podaci SAD-a pomogli u malijskom napadu u kojem je ubijen al-Anabi, njegova smrt nikada nije službeno potvrđena.
Corinne Dufka, neovisna stručnjakinja za Sahel, upozorava da bi američki napadi mogli navesti JNIM da po prvi put počne ciljati SAD ili američke državljane u regiji ili da se ponovno snažnije poveže s glavnom organizacijom Al-Qaide, od koje je posljednjih godina postao znatno samostalniji.
''Ako SAD pomogne malijskim vlastima u likvidaciji čelnika JNIM-a, to bi se moglo obiti o glavu. Mogli bi propustiti priliku za deradikalizaciju i demobilizaciju jedne od najsloženijih džihadističkih organizacija na svijetu'', zaključila je.
