Trump zasad ne otkriva hoće li SAD vojno pomoći Ukrajini ako pregovori ne uspiju, ali ne isključuje tu mogućnost.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je kako ne želi u ovom trenutku komentirati hoće li SAD pružiti vojnu pomoć Ukrajini ako diplomatski pokušaji okončanja rata ne uspiju.
Odgovarajući na pitanje novinara hoće li poduprijeti Ukrajinu u slučaju prekida mirovnih pregovora, Trump je kazao: ''Ne želim to reći. Ali želimo vidjeti da se rat završi.''
Na Trumpovu izjavu reagirao je i čelnik Centra za suzbijanje dezinformacija pri ukrajinskom Vijeću za nacionalnu sigurnost i obranu, Andrij Kovalenko. On je istaknuo kako američki predsjednik nije isključio mogućnost pomoći Ukrajini.
''Rekao je da o tome neće još govoriti jer vjeruje da će doći do dogovora. Dakle, jednostavno to sada ne želi komentirati'', objasnio je Kovalenko.
Podsjećamo, Trump je ranije poručio da bi se Sjedinjene Američke Države mogle povući iz pregovora o mirnom rješenju sukoba u Ukrajini, ako bilo Kijev ili Moskva budu stvarali ozbiljne prepreke u procesu.
Ipak, američki predsjednik je naglasio kako još uvijek postoji ''dobra šansa'' za pronalazak rješenja kojim bi se rat mogao privesti kraju.
Trump je poručio kako će Sjedinjene Američke Države odustati od sudjelovanja u mirovnim pregovorima ako ...
Dan je za Ukrajinu započeo s rijetkim diplomatskim vjetrom u leđa. Kijev je konačno postigao okvirni dogovor s Washingtonom o ulaganju SAD-a u obnovu zemlje u zamjenu za udio u budućoj dobiti od prirodnih resursa, energetske infrastrukture te nafte i plina.
Dodatni poticaj bila je i prva runda mirovnih pregovora američkih, europskih i ukrajinskih dužnosnika u Parizu, koju su sudionici ocijenili pozitivnom. Međutim, sve je ubrzo zasjenila iznenadna promjena tona iz Washingtona.
Predsjednik SAD-a Donald Trump i državni tajnik Marco Rubio zaprijetili su povlačenjem iz posredovanja u mirovnim pregovorima ukoliko se ubrzo ne ostvari napredak. Time su, umjesto očekivanih novih sankcija protiv Moskve, Sjedinjene Države poslale poruku koja više ide u korist Kremlju nego Kijevu.
Prevladava mišljenje da Ukrajina, čak i uz podršku europskih saveznika, nije dugoročno dovoljno jaka da zaustavi rusku agresiju bez snažne podrške SAD-a. Dok Moskva formalno tvrdi da želi mir, istovremeno provodi brutalne napade na civile. Samo u posljednjim napadima na Harkiv, u sjeveroistočnoj Ukrajini, ozlijeđeno je više od 100 osoba, a jedna osoba je poginula kada su tri projektila pogodila stambeno područje.
Unatoč tome, iz Bijele kuće nije stigla nijedna službena osuda. Naprotiv, Washington koristi taktiku štapa prema Kijevu — pauzirajući vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka — dok Moskvi nudi mrkvu kroz pokušaje poboljšanja odnosa, sve u cilju postizanja mirovnog dogovora.
Ukrajina je pristala na potpuni prekid vatre nakon što je SAD obustavio vojnu pomoć, no Rusija i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima: dodatnom teritoriju i svrgavanju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. U takvom odnosu snaga teško je zamisliti da američke prijetnje mogu donijeti stvarni preokret.
