Rusija i Kina bi mogle istovremeno napasti NATO i Tajvan?
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je da bi Kina, uoči moguće invazije na Tajvan, mogla zatražiti od Rusije da pokrene napad na neku članicu NATO-a kako bi skrenula pažnju Zapada i oslabjela odgovor Sjedinjenih Američkih Država.
U intervjuu za The New York Times, Rutte je izjavio: "Ako kineski predsjednik Xi Jinping planira napad na Tajvan, prvo bi nazvao svog mlađeg partnera Vladimira Vladimiroviča Putina i rekao: ‘Napravit ću ovo i trebam da ih zaokupiš u Europi – napadni teritorij NATO-a.’”
Iako stručnjaci smatraju da je takav koordinirani napad malo vjerojatan, postoji mogućnost da bi Rusija mogla iskoristiti priliku ako se sukob na Pacifiku rasplamsa.
Eskalacija napetosti u Aziji
Kina već godinama prijeti "neizbježnim ujedinjenjem" Tajvana s kopnom, ne isključujući uporabu sile. U posljednjih godinu dana, kineske vojne aktivnosti oko Tajvana drastično su pojačane. Američki ministar obrane Pete Hegseth u svibnju je izjavio kako bi napad Kine na Tajvan mogao biti "neposredan".
Admiral Samuel Paparo, zapovjednik američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, u travnju je upozorio da Kina ubrzano jača kapacitete kako bi do 2027. bila spremna za invaziju.
Rutte tvrdi da NATO-ova obavještajna saznanja potvrđuju da Kina sve ozbiljnije planira vojno djelovanje prema Tajvanu, pri čemu je moguća koordinacija s Rusijom kako bi se destabilizirala Europa.
Stručnjaci: koordinirana agresija je malo vjerojatna – ali opasna
Dr. William Matthews iz londonskog Chatham Housea smatra da bi otvoreni kineski napad na Tajvan vjerojatno izazvao američku vojnu reakciju, što Peking želi izbjeći, a istovremeni rat s NATO-om bio bi “protuproduktivan”.
A fleet of the Chinese People's Liberation Army (PLA) Navy, led by the aircraft carrier Shandong, departed south China's Hong Kong on Monday morning, wrapping up a five-day visit. pic.twitter.com/Sl97ntOs17
— China Xinhua News (@XHNews) July 7, 2025
“Kina želi izbjeći urušavanje svojih trgovinskih odnosa, osobito s Europom,” kaže Matthews, dodajući da se Kina zasad zadržava u “sivoj zoni pritiska” bez otvorene invazije.
Dr. Sidharth Kaushal iz britanskog Royal United Services Institutea upozorava da čak i bez prethodnog plana, Rusija bi mogla oportunistički djelovati ako Kina pokrene sukob: “Iako formalna vojna alijansa ne postoji, ideja o konvergenciji dviju prijetnji – Kini i Rusiji – zahtijeva ozbiljno promišljanje.”
Katastrofalne posljedice po globalnu stabilnost i ekonomiju
Koordinirani rat na dvije fronte bio bi, kako kaže Matthews, “svjetski rat s rizikom nuklearne apokalipse”. Osim golemih vojnih posljedica, posljedice po globalnu ekonomiju bile bi razorne.
Kaushal navodi da bi američko gospodarstvo moglo pasti za 17%, a azijska gospodarstva, uključujući kinesko, za čak 35%. U slučaju istovremene eskalacije i u Europi, globalna ekonomija bi mogla "potonuti u terminalnu spiralu".
Zbog toga stručnjaci vjeruju da bi Kina vojno djelovala samo ako bude uvjerena da SAD neće reagirati ili ako se nađe u situaciji krajnje strateške nužde.
JUST IN: A flag guard formation of #PLA army, air force, navy and rocket force kicks off China’s first-ever Army Day parade pic.twitter.com/JVOWNefnFg
— China Xinhua News (@XHNews) July 30, 2017

