Ključni incidenti i strateški preokreti rata u Ukrajini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rat Rusije i Ukrajine traje dvije godine, označavajući još jednu mračnu prekretnicu u sukobu za koji su Ujedinjeni narodi (UN) upozorili da će ostaviti utjecaj koji će se "osjećati generacijama", javlja Anadolu.

Od 24. veljače 2022. godine, rat je odnio živote najmanje 10.582 civila, uključujući 5.017 muškaraca, 3.093 žene i 587 djece, prema posljednjim podacima UN-a objavljenim ovaj tjedan.

Ozlijeđeno je najmanje 19.875 osoba, uključujući 6.524 muškarca, 4.546 žena i 1.298 djece, objavio je Ured visokog komesara UN-a za ljudska prava, ističući da su stvarne brojke vjerojatno "značajno veće".

2 years ago, russia started a full-scale war against our people and state.

The enemy planned to destroy us in three days. But Ukrainian unity and bravery broke an aggressor's plan.

In two years, we eliminated more than 400,000 thousands of russian personnel, destroyed almost… pic.twitter.com/ysHJPFWhLA

— Defense of Ukraine (@DefenceU) February 24, 2024

Podaci UN-a pokazuju da je skoro 6,5 milijuna Ukrajinaca potražilo utočište širom svijeta, dok je oko 3,7 milijuna više raseljenih unutar zemlje.

Prema svim procjenama, izgledi za mir u ovom trenutku su slabi jer su dvije strane i dalje u oštrom sukobu.

Kijev želi da Moskva odustane od svih svojih teritorijalnih pretenzija, povuče svoje snage sa ukrajinske teritorije i da financijsku nadoknadu za nanesenu štetu.

Moskva, s druge strane, inzistira da Ukrajina odloži zakon o zabrani pregovora s Rusijom i želi da se vrati svom neutralnom, nesvrstanom i nenuklearnom statusu, kao i da osigura prava i slobode svojih građana koji govore ruski.

U posljednja 24 mjeseca došlo je do nekoliko ključnih incidenata i strateškog preokreta događaja.

"Specijalna vojna operacija"

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je početak "specijalne vojne operacije" u Ukrajini 24. veljače 2022. godine, tri dana nakon što je rekao da će Moskva priznati ukrajinske regije Donjeck i Lugansk kao neovisne države.

Globalni odgovor na Putinovu najavu bio je izuzetno negativan, a predvodile su ga zapadne zemlje koje su "ošamarile" Moskvu prvim od mnogih paketa sankcija.

U početnoj fazi, ruske snage su značajno napredovale prema Kijevu. Do žestokih sukoba došlo je u Irpinu i Buči, nakon čega je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio Rusiju da je tamo počinila ratne zločine, što je Moskva demantirala.

Krajem ožujka, Rusija je najavila da će "radikalno smanjiti aktivnost" u Kijevu i Černigovskoj oblasti, dok je Ukrajina 2. travnja rekla da je ponovo preuzela kontrolu nad čitavom regijom Kijev.

Kontrola Zaporožja

Ruske snage su 4. ožujka preuzele kontrolu nad Zaporožjem, najvećom nuklearnom elektranom u Europi i jednom od najvećih u svijetu.

Moskva i Kijev od tada redovno optužuju jedni druge za granatiranje elektrane i okoline, izazivajući strah od nuklearne katastrofe.

Dogovor o žitu

Turska, Ujedinjeni narodi, Rusija i Ukrajina postigle su 22. srpnja u Istanbulu sporazum o obnavljanju izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su bile obustavljene zbog rata.

Ugovorom je uspostavljen koordinacijski centar za obavljanje zajedničkih inspekcija na ulazima i izlazima iz luka i osiguravanje sigurnosti ruta.

Ugovor, koji je prvobitno određen na period od 120 dana, obnavljan je nekoliko puta, prije nego što se Rusija na kraju povukla u srpnju 2023. godine.

Djelomična mobilizacija u Rusiji

Putin je 21. rujna dao odobrenje za djelomičnu mobilizaciju u Rusiji, prvi put od Drugog svjetskog rata, prema kojoj će 300.000 Rusa između 18 i 50 godina biti pozvano u vojnu službu.

Jednostrano pripajanje ukrajinskih regija

Putin je 30. rujna proglasio jednostranu aneksiju četiri ukrajinske regije – Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona.

Priopćenje je uslijedilo nakon što su proruske vlasti sprovele referendume u regionima od 23. do 27. rujna.

Međunarodna zajednica, uključujući Tursku, Sjedinjene Američke Države i nekoliko europskih zemalja, osudila je referendume i odbila da prizna njihovu valjanost.

Kao odgovor, Zelenski je potpisao dekret kojim se ruska aneksija četiri regije, kao i aneksija Krima 2014. godine, proglašava ništavnom.

Eksplozija na Krimskom mostu

Ogromna eksplozija je 8. listopada oštetila Kerčki most, ključnu komunikaciju koja povezuje Rusiju i Krim.

Najmanje tri osobe su poginule u eksploziji, za koju je Putin rekao da je bio "teroristički napad" koji su izveli ukrajinski obavještajci, tvrdnje će Kijev potvrditi deset mjeseci kasnije.

Povlačenje Rusije iz Hersona

Rusija je 9. studenog naredila svojim trupama da se povuku iz Hersona, lučkog grada na jugu Ukrajine, na lijevu obalu rijeke Dnjepar.

Ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je odluka donesena kako bi se spasili životi ruskih vojnika.

Dva dana kasnije, Ministarstvo obrane Rusije objavilo je da su ruske snage završile povlačenje preko rijeke.

Zelenski ide u SAD

Zelenski je 21. prosinca posjetio Bijelu kuću, što je bilo njegovo prvo putovanje u inozemstvo od početka rata, radi ključnih razgovora s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i visokorangiranim američkim dužnosnicima.

Tijekom posjete, Bidenova administracija najavila je prijenos prvog sustava protuzračne obrane "Patriot" u Ukrajinu kao dio novog paketa vojne pomoći vrijednog 1,85 milijardi dolara.

Dronovi iznad Kremlja

Moskva je 3. svibnja 2023. godine priopćila da je oborila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Putinove rezidencije u Kremlju, nazvavši to "terorističkom" zavjerom s namjerom ubojstva ruskog predsjednika.

Zelenski je odlučno negirao bilo kakvu umiješanost, ističući da je fokus Ukrajine bio na vraćanju vlastitih teritorija, a ne na napadima na strane nacije.

Bitka za Bahmut

Rusija je 21. svibnja proglasila potpunu kontrolu nad gradom Bahmutom, važnim transportnim i logističkim čvorištem u regiji Donjecka, koji se nalazi unutar industrijalizirane regije Donbasa čije stanovništvo pretežno govori ruski.

Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici u početku su negirali tvrdnje Rusije, ali je 30. svibnja glasnogovornik ukrajinske vojske Serhij Čerevatji priznao da je grad pod ruskom kontrolom.

"Ukrajinska diverzantska grupa" u Belgorodu

Guverner ruske oblasti Belgorod tvrdio je 22. svibnja da je "ukrajinska diverzantska grupa" ušla u to područje, rekavši da ruske snage i druge vladine službe poduzimaju mjere za "eliminaciju" prijetnje.

Ukrajina je od tada navodno pokrenula niz napada na ruske pogranične regije, posebno Brjansk i Belgorod, uključujući napade bespilotnim letjelicama i artiljerijom te napade paravojnih grupa.

Nuklearni pakt Rusije i Bjelorusije

Rusija i Bjelorusija su 25. svibnja 2023. godine potpisale sporazum o raspoređivanju ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.

Sporazum precizira uvjete za skladištenje ovog oružja u namjenskom objektu. Moskva je priopćila da je odluka donesena kao odgovor na, kako je opisala, "izuzetno oštru eskalaciju i aktivnost zajedničkih nuklearnih misija NATO-a".

Eksplozija brane Kahovka

Rusija i Ukrajina su jedna drugu okrivile za eksploziju na brani Kahovka u zrak 6. lipnja, što je poplavilo okolna područja i prisililo hiljade ljudi da napuste svoje domove.

Moskva je optužila Ukrajinu da je pokušala da isključi dotok pitke vode do Krima, dok je Kijev tvrdio da je Rusija digla branu u zrak kako bi usporila očekivanu ukrajinsku kontraofenzivu.

"Protuofenzivne i obrambene akcije"

Zelenski je 10. lipnja objavio da je Ukrajina pokrenula kontraofenzivu i da također poduzima obrambene akcije.

Do kraja 2023. godine, za ukrajinsku kontraofenzivu je široko priznato da nije uspjela donijeti bilo kakav odlučujući prodor.

Wagnerova pobuna

Dana 24. lipnja, paravojna grupa Wagner optužila je ruske snage da su napale njene borce, premještajući ih iz Ukrajine u ruski grad Rostov na Donu.

Ruske vlasti su to označile kao "oružanu pobunu" i pokrenule krivični postupak, dok je predsjednik Putin to osudio kao čin "izdaje".

Već sljedećeg dana, vođa Wagnera Jevgenij Prigožin i njegovi borci bili su 200 kilometara udaljeni od Moskve kada su odlučili da se povuku kako bi izbjegli nasilje.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko djelovao je kao posrednik, rekavši da je surađivao s Prigožinom kako bi pomogao dvjema stranama da postignu brzo rješenje.

Prigožinova smrt

Točno dva mjeseca nakon pobune, 23. kolovoza 2023., Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći u Rusiji.

Šef Wagnera i još devet osoba, uključujući suosnivača grupe Dmitrija Utkina, bili su u privatnom avionu koji se srušio u regiji Tver, sjeverno od Moskve.

Američki predsjednik Biden je 8. srpnja objavio da su SAD započele isporuke kasetne municije Ukrajini zbog nedostatka konvencionalnih granata, nazvavši to "privremenom mjerom".

Šestog rujna, SAD su predstavile još jedan paket vojne pomoći Ukrajini od 175 milijuna dolara, koji je uključivao granate sa osiromašenim uranijem.

Ukrajina je također dobila projektile Storm Shadow i SCALP od zapadnih saveznika, sa dometom od preko 800 kilometara što je primoralo Rusiju da povuče ratne brodove svoje Crnomorske flote iz luke Sevastopolj.

Izraelski rat u Pojasu Gaze

Od 7. listopada 2023. godine, rat u Pojasu Gaze je doveo do toga da se zapadna financijska i vojna pomoć namijenjena Ukrajini preusmjeri na Izrael.

Sukob u Ukrajini je također prebačen u drugi plan, posebno u smislu globalnog medijskog izvještavanja i političke pažnje, otkako je Izrael pokrenuo rat protiv opkoljene palestinske enklave.

Ukrajina smjenjuje vrhovnog zapovjednika

Zelenski je 7. veljače 2024. godine smijenio ukrajinskog vrhovnog komandanta Valerija Zalužnjija.

Taj je potez bio naširoko očekivan jer se za Zalužnjija govorilo da je odgovoran za neuspješnu protuofenzivu Ukrajine 2023. i da se sumnja da ima predsjedničke ambicije.

Zamijenio ga je Oleksandr Sirskji, koji je ranije služio kao zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga.

Bitka za Avdivku

Sirskji je 17. veljače naredio ukrajinskim snagama da se povuku iz Avdivke, grada u Donjeckoj oblasti, a koji je bio meta ruske operacije od listopada 2023. godine.

Zelenski je za situaciju okrivio zapadne saveznike, rekavši da su oni stvorili "vještački deficit oružja" za Kijev.