Prije 240 godina rođen vojskovođa i državnik koji je oslobodio Južnu Ameriku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 240 godina, 24. srpnja 1783. u Caracasu se rodio Simón Bolívar, borac za nezavisnost Južne Amerike.

Njegovo puno ime i prezime bilo je Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar Palacios y Blanco, a povijest ga pamti kao osloboditelja domovine (Libretador de la patria).

Pridružio se 1808. hunti, koja je u Venezueli formirala vezu s Napoleonovom invazijom u Španjolskoj te je kao njezin zastupnik otputovao u London. Vrativši se predložio je da se Venezuela proglasi nezavisnom, što je skupština 5. srpnja 1811. prihvatila.

Proglašen je zapovjednikom vojske i osloboditeljem (Libertador) Venezuele.

Pred nadmoćnijim snagama generala Morilla najprije se povukao u Novu Granadu (današnja Kolumbija), pa na Jamaicu i 1815. na Haiti. Godine 1816. iskrcao se na ušću Orinoca i u trogodišnjem ratu oslobodio Ekvador, Novu Granadu i Venezuelu.

Područja su 1819. objedinjena u Velikoj Kolumbiji, kojoj je Bolívar bio predsjednik.

Bolivar je 1824. oslobodio i Peru. Proglašen je ocem, spasiteljem i osloboditeljem domovine i izabran za prvog predsjednika Kolumbije i prvog predsjednika Gornjeg Perua, nazvanog po njemu Bolivija.

Osumnjičen je da se želi proglasiti monarhom i primoran na abdikciju 1830. godine te umire od tuberkuloze kasnije iste godine.

Težio je ujedinjenju južnoameričkih zemalja u neovisnu i jaku državu, ali mu se san nije ostvario jer se već 1830. godine Venezuela proglasila neovisnom republikom, a uskoro zatim učinile su to isto Bolivija i Ekvador.

Unatoč neostvarenju njegova sna Bolívara i danas u Južnoj Americi zovu Osloboditeljem domovine (Libertador de la Patria) i Georgeom Washingtonom Južne Amerike.

Uspomena na njega i njegovo djelo živi u mnogobrojnim spomenicima diljem Južne Amerike te u imenu države Bolivije (nekadašanji Gornji Peru) i nazivu venezuelskog novca - bolivar.