Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Zemljina kora pamti

Nuklearni test prije devet godina i dalje trese Sjevernu Koreju

Znanstvenici su oko planine Mantap, gdje se nalazi poligon Punggye-ri, od 2008. do 2025. zabilježili čak 1.399 potresa.

Područje najvećeg sjevernokorejskog poligona za nuklearna testiranja postaje seizmički sve aktivnije skoro desetljeće nakon posljednje eksplozije, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Science.

Znanstvenici su oko planine Mantap, gdje se nalazi poligon Punggye-ri, od 2008. do 2025. zabilježili čak 1.399 potresa. Posebno ih je iznenadilo što se broj i intenzitet potresa nakon posljednjeg nuklearnog testa 2017. nisu postupno smanjivali, nego su godinama rasli.

"U osnovi smo bili vrlo iznenađeni. Seizmički trend bio je tako jasan i linearan", rekao je voditelj istraživanja Kwang-Hee Kim, profesor geoloških znanosti na Nacionalnom sveučilištu Pusan u Južnoj Koreji.

Šest nuklearnih testova

Sjeverna Koreja između 2006. i 2017. izvela je šest podzemnih nuklearnih testova u Punggye-riju, na sjeveroistoku zemlje.

Posljednji, izveden 3. rujna 2017., bio je daleko najsnažniji. Izazvao je seizmički događaj magnitude 6.3, a različite znanstvene procjene njegovu snagu stavljaju u širok raspon od nekoliko desetaka do nekoliko stotina kilotona.

Eksplozija je bila toliko snažna da su nakon nje zabilježena urušavanja unutar planine i niz manjih seizmičkih događaja.

Takvi potresi nakon podzemnih nuklearnih eksplozija sami po sebi nisu neobični. Primjerice, zabilježeni su i tijekom američkih nuklearnih testiranja u Nevadi. No obično se javljaju neposredno nakon eksplozije i zatim postupno nestaju.

U Sjevernoj Koreji dogodilo se upravo suprotno.

Nakon 2017. potresa je bilo sve više

Prvi potres koji su istraživači povezali s promjenama na tom području zabilježen je 2013., nakon trećeg nuklearnog testa.

Aktivnost je, međutim, ostala mala sve do eksplozije 2017. Nakon nje broj potresa naglo je porastao i nastavio rasti godinama.

Većina zabilježenih potresa bila je magnitude između 2 i 3 i dogodila se relativno plitko. Takvi potresi uglavnom su slabi i često ih ljudi ni ne osjete.

Ranija istraživanja već su pokazala da je eksploziju iz 2017. tijekom prvih nekoliko mjeseci slijedio niz plitkih potresa u području oko poligona. Novo istraživanje pokazuje da se seizmička aktivnost nije ugasila nakon tog početnog razdoblja.

Moguće aktiviranje starih rasjeda

To je posebno neobično jer Korejski poluotok, za razliku od susjednog Japana, nije smješten na aktivnoj granici tektonskih ploča.

Punggye-ri nalazi se u geološki stabilnom području u kojem je prije nuklearnih testova bilo vrlo malo potresa.

Istraživači su, međutim, utvrdili da ispod tog područja postoje stari rasjedi - pukotine u Zemljinoj kori koje se nalaze daleko od aktivnih granica tektonskih ploča.

Njihova je hipoteza da su snažne podzemne eksplozije promijenile stanje naprezanja stijena i aktivirale najmanje dva postojeća rasjeda. Neobičan i strm oblik planine Mantap mogao je dodatno pridonijeti tome da neki rasjedi već prije eksplozija budu blizu točke pucanja.

"Zemljina kora ima dugo pamćenje"

Sunyoung Park sa Sveučilišta u Chicagu, koja nije sudjelovala u istraživanju, rezultate je opisala kao uvjerljive i iznenađujuće.

"Šira je pouka da kratkotrajni poremećaji mogu imati posljedice koje traju godinama ili čak desetljećima. Zemljina kora ima dugo pamćenje", rekla je.

Jedno od mogućih objašnjenja dugotrajnog procesa jest da je eksplozija stvorila nove pukotine kroz koje voda vrlo sporo prodire dublje u stijene. Povećanje tlaka vode unutar pukotina može smanjiti trenje na rasjedima i olakšati njihovo pomicanje.

Autori studije, međutim, nisu izravno istraživali ulogu podzemnih voda pa to zasad ostaje mogući mehanizam, a ne potvrđeno objašnjenje.

Slični dugotrajni potresi izazvani ljudskim aktivnostima poznati su i drugdje. U Nizozemskoj su povezani s desetljećima vađenja plina, dok je u američkoj Oklahomi ubrizgavanje otpadnih voda iz naftne i plinske industrije dovelo do velikog porasta seizmičke aktivnosti.

Poligon su 2018. navodno uništili, poslije su ga obnovili

Sjeverna Koreja je 2018., pred skupinom stranih novinara, eksplozijama zatvorila dijelove Punggye-rija i tvrdila da je poligon deaktiviran.

No Međunarodna agencija za atomsku energiju kasnije je satelitskim snimkama utvrdila da su 2022. počeli radovi na ponovnom otvaranju jednog od tunela. IAEA je navela i da je obnovljena cesta prema drugom tunelu te da je lokacija ponovno bila spremna podržati nuklearni test.

Znanstvenici koji su proveli novo istraživanje naglašavaju da u seizmičkim podacima nisu pronašli dokaze da je Sjeverna Koreja nakon 2017. izvela još jedan nuklearni test.

Otkriće bi ipak moglo zakomplicirati budući nadzor nuklearnih poligona jer potresi koji se godinama nastavljaju nakon eksplozije otežavaju razlikovanje posljedica testa od prirodnih tektonskih događaja, piše Index.


POVEZANO