Konzervativac Friedrich Merz danas je trebao prisegnuti kao novi njemački kancelar, no u šokantnom razvoju događaja nije uspio dobiti većinu.
Čelnik njemačkih konzervativaca Friedrich Merz u utorak u prvom krugu glasovanja nije uspio skupiti parlamentarnu većinu potrebnu da postane kancelar, javlja Reuters.
Merzu je bilo potrebno 316 glasova, a za njega je glasalo 310 zastupnika, dok ih je 307 bilo protiv, a troje suzdržanih. CDU/CSU (208) i SPD (120) zajedno imaju 328 mjesta, što je samo 12 više od potrebne većine, piše Bild.
Prema njemačkom Ustavu, Bundestag sada ima 14 dana da izebere kancelara apsolutnom većinom. Ako to ne odradi u zadanom roku prelazi se na zadnji krug izbora. U tom krugu bit će dovoljna obična većina.
Merz je trebao preuzeti kormilo nad državom koja je, prema analitičarima, oslabljena 'uraganskim' aktivnostima američkog predsjednika Donalda Trumpa i suočava se s prijetnjom uspona krajnje desnice. Merz, pobjednik parlamentarnih izbora krajem veljače, rekao je da se Njemačka vratila na pravi put, ali da se suočava s ogromnim izazovima, piše T-portal.
Merz, po struci odvjetnik, veteran je njemačke politike, ali nikada nije obnašao izvršnu dužnost. Trebao bi preuzeti dužnost od socijaldemokrata Olafa Scholza, koji je poražen na veljačkim izborima nakon što se njegova koalicija raspala usred nepremostivih razlika oko proračunskih prioriteta, navodi Reuters.
Merz je obećao vratiti ponos zemlji koja se suočava s dubokom krizom u industrijskom svijetu. Također je obećao novo vodstvo u Europi, što uključuje bliže veze s Parizom, ali i s Varšavom.
No, Merz je u glasovanje krenuo s oslabljene pozicije, piše Politico. U razdoblju između pobjede na izborima u veljači i imenovanj kancelarom, njegov rejting naglo je pao. Njegova potencijalna koalicijska vlada drži jednu od najtanjih parlamentarnih većina od Drugog svjetskog rata, sa samo 52 posto.
Sada je najvažniji i najmoćniji saveznik Njemačke već desetljećima - SAD - počeo potkopavati Merza na svakom koraku. Čini se da administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa namjerava dodatno oslabiti Merza jačajući njegove glavne političke protivnike, krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD). Nakon što je prošli tjedan AfD klasificirana kao "dokazana" ekstremistička organizacija, ta je stranka dobila podršku najviših članova Trumpovog kabineta.
Merz, koji je na čelu desnocentrističkih Kršćanskih demokrata (CDU), odbio je vladati u koaliciji s antiimigracijskom strankom AfD, koja je na veljačkim izborima osvojila drugo mjesto, što je najbolji rezultat krajnje desnice u poslijeratnoj povijesti Njemačke, smatrajući stranku preekstremnom. Umjesto toga, odlučio se za lijevocentričku Socijaldemokratsku stranku (SPD), koja je postigla svoj najgori rezultat na nacionalnim izborima od 19. stoljeća. To Merza stavlja u jedinstveno rizičnu političku poziciju. Kako se krajnja desnica uzdiže, on se nalazi na čelu koalicije oslabljenih velikih stranaka koje su nekoć dominirale njemačkim političkim krajolikom.
''Merz je isključio suradnju s AfD-om, bio je osuđen na suradnju sa Socijaldemokratima, sa SPD-om. Ja želim vjerovati da je tu riječ o jednom pragmatičnom kursu SPD-a i da će ta socijaldemokratska komponentna u novoj njemačkoj Vladi biti razumna i voditi jednu pragmatičnu politiku koja će dovesti do ekonomskog rasta Njemačke i do toga da će europski motor opet biti pokrenut. Zastoj njemačkog motora je problem za europski motor koji je također u zastoju'', kazao je za HRT bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Od prvih poteza kancelara Merza mnogi očekuju oštriju politiku prema migrantima i masovnim useljavanjima iz trećih zemalja.
''Prioriteti Njemačke su unutarnja sigurnost, kontroliranje migracija, dakle što manje ilegalnih migranata i, naravno, ekonomski rast. Merz će morati pokazati, zbog svojih sugrađana, da je u planu unutarnje sigurnosti da je beskompromisan. I naravno da će kontrolirati granice Njemačke kako bi smanjio broj i priljev ilegalnih migranata'', zaključuje Kovač.
