Europa bi trebala dodatno povećati vojnu potrošnju, udružiti resurse u zajedničke obrambene projekte i kupovati više europskog naoružanja, prema planu EU-a predstavljenom u srijedu, koji je potaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću zaštitu SAD-a.
Izvršno tijelo EU-a predstavilo je svoju sigurnosnu strategiju ''Spremnost 2030'', pri čemu je prijetnja ruske agresije u središtu zabrinutosti. Prema procjenama NATO-ovih obavještajnih službi, Rusija bi mogla biti sposobna za novi napad na Europu u roku od tri do pet godina.
Prema ovoj strategiji, države članice bit će potaknute da većinu svoje vojne opreme nabavljaju u Europi, surađujući uglavnom s europskim dobavljačima – u nekim slučajevima uz pomoć EU-a kako bi se smanjile cijene i ubrzale narudžbe. Kupovina opreme izvan Europe trebala bi se vršiti samo kada su troškovi, performanse ili kašnjenja u isporuci odlučujući faktori.
''Međunarodni poredak prolazi kroz promjene nezabilježene od 1945. godine. Ovo je ključni trenutak za europsku sigurnost'', izjavila je šefica vanjske politike Europske unije Kaja Kallas novinarima u Bruxellesu.
Kallas je naglasila da je ruska ekonomija u ''potpunom ratnom režimu'', s 40 posto federalnog proračuna namijenjenog vojsci.
''Bez obzira na tekuće pregovore o miru u Ukrajini, ovo je dugoročno ulaganje u dugoročni plan agresije'', poručila je.
Zemlje EU-a već su počele jačati vlastite obrambene kapacitete kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Između 2021. i 2024. godine povećale su izdvajanja za obranu za više od 30 posto.
