Srpska zajednica u Hrvatskoj provela je demografsko istraživanje koje je potvrdilo zabrinutost njezina vodstva za sudbinu te nacionalne manjine kod koje su dvostruko snažniji inače izraženi procesi depopulacije i demografskog starenja za Hrvatsku općenito.
Dugoročni procesi i tendencija smanjenja broja žena u fertilnoj dobi ukazuju da srpska zajednica nema snagu za demografsku revitalizaciju i da trenutna situacija vodi nastavku te demografske depopulacije, sažela je svoje nedavno istraživanje Sanja Klempić-Bogadi sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Vodstvo Srpskog narodnog vijeća (SNV), koje je financiralo istraživanje, svjesno je negativnih procesa, na što su upućivale brojne statistike, poput one da je u Hrvatskoj 2021. utvrđeno 900.000 stanovnika manje u odnosu na 1991. godinu, a da su polovica toga - Srbi.
Veći broj umrlih od rođenih, za srpsku zajednicu kontinuirano je negativno već od sredine osamdesetih, kazala je demografinja Sanja Klempić-Bogadi prilikom predstavljanja knjiga “Zajednica zaslužuje budućnost - Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj”, prenosi Hina.
Knjiga je izišla u nakladi SNV-a i kuće Jesenski - Turk, a u njoj su izloženi rezultati istraživanja.
Migracije, negativna migracijska bilanca, tj. veći broj iseljenih od doseljenih, također je ključna komponenta koja je oblikovala demografske procese srpske manjinske zajednice u posljednjih 30 godina. Tijekom postojanja Jugoslavije bila je vidljiva sklonost seljenju Srba u Srbiju, iako je Hrvatska bila ekonomski razvijenija, kazala je Klempić-Bogadi, ali je napomenula da je značajan dio Srba iz Bosne i Hercegovine dolazio u Hrvatsku raditi, uglavnom u industriji.
Jedan od elemenata su i migracije u Europsku uniju, u kojoj su sudjelovali svi državljani Hrvatske pa tako i značajan broj Srba iz Hrvatske.
Na sve to dolazi treći element, etnička mimikrija i asimilacija srpskog stanovništva, koja je u Hrvatskoj još uvijek jako prisutna, ističe demografkinja uz napomenu da je visina etničke mimikrije i koliko ljudi se asimiliralo, prepreka u otkrivanju migracijskog salda Srba u Hrvatskoj.
Na osnovu postojećih demografskih indikatora može se pretpostaviti da će demografska budućnost Srba u Hrvatskoj biti znatno nepovoljnija nego već vrlo nepovoljna budućnost ukupne populacije Hrvatske, rečeno je i postavljeno pitanje kako oslabiti te procese.
Stoga sugovornici vide mogućnost u doseljavanju stanovništva koje bi ublažilo demografski slom.
Sanja Klempić Bogadi ne vidi perspektivu u tzv. drugom povratku Srba, odnosno povratku djece odseljenih Srba.
Prvo je pitanje koliko je njihova poveznica s Hrvatskom realna. Dalje, mnogi ljudi su otišli iz ruralnih nasilja, žive u gradovima i ne žele se više vratiti u ruralna naselja. Stariji su imali jaku poveznicu sa svojom lokalnom zajednicom, tradicijom i sl., ali od mladih to se ne može očekivati,
Predsjednik SNV-a Boris Milošević vidi mogućnosti useljavanja ljudi iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti koji ''ovdje dođu raditi''.
''Ima ih jako puno, pogotovo preko sezone. Izglede umanjuje što je Hrvatska ušla u Europsku uniju i što su postrožila pravila o boravku i stjecanju državljanstva. Ali, njihova integracija ovdje je vrlo jednostavna i oni se vrlo brzo mogu uklopiti, da nije papiroloških problema'', kaže Milošević.
