Europski sud za ljudska prava (ECHR) zatražio je od Vlade Srbije da dostavi odgovore u vezi s navodima da je tijekom masovnog prosvjeda 15. ožujka u Beogradu korišteno zvučno oružje. Srbiji je određen rok za očitovanje do 31. ožujka, a pravni stručnjaci upozoravaju kako bi ovo moglo utjecati na proces europskih integracija Srbije.
U podnesku koji je sudu uputila skupina nevladinih udruga i organizacija zatraženo je izricanje privremenih mjera, pozivajući se na činjenicu da je 15-minutna šutnja u čast žrtvama pada nadstrešnice na novosadskom kolodvoru nasilno prekinuta uporabom neidentificiranog i opasnog zvučnog ili sličnog sredstva. To je, navodi se, prouzročilo tjelesne ozljede, paniku, uznemirenost i stampedo među okupljenima.
Prema podacima, više od 4.000 prosvjednika svjedočilo je o događaju i prijavilo niz zdravstvenih tegoba, prenosi Hina.
Srbijanske vlasti u početku su kategorički nijekale uporabu takozvanog ''zvučnog topa'', tvrdeći kako takvo sredstvo Srbija ni ne posjeduje. No kasnije je potvrđeno da Ministarstvo unutarnjih poslova ipak ima sonično sredstvo, iako službena verzija ostaje da ono 15. ožujka nije korišteno.
Europski sud od Srbije traži da se do 31. ožujka izjasni o tome jesu li korištena nedopuštena sredstva protiv prosvjednika, koja je pravna osnova za njihovu navodnu uporabu te koje su mjere zaštite predviđene za takva sredstva, izvijestile su nevladine organizacije.
Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava izjavio je za portal Nova.rs da će ECHR tek nakon što se očituju i podnositelji zahtjeva i srbijanske vlasti odlučiti postoji li osnova za hitno reagiranje i izricanje privremene mjere.
Predsjednica Centra za pravosudna istraživanja Vida Petrović Škero izrazila je sumnju da će išta konkretno biti poduzeto jer su se svi ključni akteri – MUP, Sigurnosna agencija (BIA), Vojno-sigurnosna agencija (VBA) te ministar zdravstva Zlatibor Lončar – već očitovali da sonično sredstvo nije korišteno, iako tužiteljstvo navodno nastavlja istragu o uzrocima panike i uznemirenosti građana.
Petrović Škero smatra kako će državni odgovor vjerojatno biti da ništa nije korišteno te da ne postoji osnova za izricanje privremene mjere kojom bi se zabranila daljnja uporaba takvih uređaja.
''Na državi je da odluči hoće li mjeru poštivati ili ne. No, ako je ne poštuje, to će biti zabilježeno i uzet će se u obzir kad dođe trenutak odluke o pristupanju Srbije Europskoj uniji'', zaključila je Petrović Škero.
