Ruske snage preuzele su kontrolu nad područjem bogatim litijem u blizini sela Ševčenko u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, svega tri kilometra od granice s Dnjepropetrovskom, piše Le Figaro. Riječ je o zoni od oko 40 hektara koja sadrži jedno od najperspektivnijih nalazišta litija u Europi – resursa koji se sve češće naziva "bijelim zlatom" zbog njegove ključne uloge u energetici i obrani.
Naizgled neugledno i nevažno selo nalazi se desetak kilometara od Velike Novosilke, grada koji su ruske snage zauzele u siječnju. Vrijednost tog područja leži upravo u litijevim nalazištima, jer se taj metal koristi u proizvodnji baterija za električna vozila, elektroniku, staklokeramiku, legure za zrakoplovnu industriju i sustave za pohranu energije. Kako globalna potražnja za tim tehnologijama raste, litij postaje sve važniji strateški resurs, piše Defence Blog.
Prema pisanju Le Figaroa, ovo je još jedan potez kojim Rusija učvršćuje kontrolu nad ukrajinskim mineralnim bogatstvom u trenutku kada velike sile vode utrku za osiguranje pristupa litiju za proizvodnju baterija. Cijena litija 2022. godine dosegnula je vrhunac od više od 80.000 dolara po toni. Na današnji dan u Kini iznosi 8.500 dolara po toni – višestruko niže, ali i dalje ekonomski i strateški značajno.
Zauzimanjem ovog područja, Rusija ne samo da širi vojnu prisutnost na istoku Ukrajine, nego dolazi i do vrijednih resursa s dugoročnim gospodarskim i industrijskim potencijalom. Nalazište Ševčenko već je ranije bilo u fokusu stranih ulagača i ukrajinskih državnih tijela u sklopu planova za smanjenje ovisnosti o uvoznim sirovinama.
Analitičari smatraju da bi osvajanje nalazišta litija moglo biti dio šire ruske strategije kojom želi preuzeti kontrolu nad resursnim pravcima i oslabiti sposobnost Ukrajine da financira obnovu svoje energetske i industrijske infrastrukture. Zauzimanje takvih lokacija dodatno pojačava zabrinutost oko budućeg pristupa rijetkim i strateškim mineralima u regiji.
Ukrajinsko ministarstvo energetike i zaštite okoliša ranije je to područje označilo kao prioritet za domaće istraživanje i međunarodna ulaganja. Taj potencijal sada se nalazi na teritoriju pod ruskom okupacijom.
Osvajanje dolazi neposredno nakon što su Ukrajina i Sjedinjene Američke Države potpisale strateški sporazum o sigurnosti resursa. Sporazum, finaliziran 1. svibnja, predviđa osnivanje Zajedničkog fonda za obnovu i partnerstvo u području ključnih minerala – inicijativu u kojoj Washington i Kijev sudjeluju s ciljem ulaganja isključivo u projekte na ukrajinskom teritoriju vezane uz rudarstvo, naftu, plin, infrastrukturu i preradu sirovina.
Dokument se odnosi na vađenje minerala, nafte i plina u Ukrajini. Ne obuhvaća sigurnosna jamstva za Kijev iako je Ukrajina na tome inzistirala. Sporazum je potpisan nakon višetjednih tenzija između Kijeva i Washingtona, koje su kulminirale verbalnim sukobom predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu potkraj veljače.
Litijem bogato nalazište Ševčenko bilo je jedno od područja predviđenih za razvoj u sklopu tog fonda. Zauzimanjem tog teritorija Rusija ne samo da dodatno širi svoju prisutnost u Donbasu, nego i ozbiljno podriva planove SAD-a i predsjednika Donalda Trumpa.
Karta ispod prikazuje strateške mineralne resurse diljem Ukrajine, uključujući titanij, cirkonij, grafit, rijetke zemlje (bogate mineralima i zemnim metalima) i litij. Karta također označava teritorij pod kontrolom Rusije, koji uključuje značajna mineralna nalazišta, osobito u istočnim dijelovima Ukrajine, poput Donjecka i Krima.
Na karti su označena područja u Ukrajini bogata ključnim mineralima. Žuta boja označava nalazišta titanija i cirkonija, ljubičasta grafit, zelena rijetke zemlje, a plava litij. Ovi minerali su važni za nove tehnologije, industriju, elektroniku, baterije te u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji.
Rusija kontrolira teritorije u istočnim dijelovima Ukrajine, kao i Krim koji je anektiran 2014. godine. Ti teritoriji sadrže velika mineralna nalazišta, koja su od strateške važnosti za Rusiju.
Također, kada se gledaju postoci u količinama važnih sirovina, uključujući i ugljen te željezo, najveći upravo u istočnim dijelovima Ukrajine koja dobrrim dijelom zauzima ruska vojska.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da se oko 5% svjetskih "kritičnih sirovina" nalazi upravo u toj zemlji. Među njima je i oko 19 milijuna tona rezervi grafita, zbog čega je, prema ukrajinskoj Državnoj geološkoj agenciji, Ukrajina "među pet vodećih zemalja" po zalihama ovog vrijednog minerala. Grafit je ključan za proizvodnju baterija za električna vozila.
Osim toga, Ukrajina raspolaže trećinom svih europskih ležišta litija, koji je također važan za proizvodnju suvremenih baterija. Prije ruske invazije Ukrajina je držala 7% globalne proizvodnje titana, laganog metala koji se koristi u gradnji svega, od aviona do elektrana. Nadalje, Ukrajina ima značajne rezerve rijetkih zemnih metala - skupine od 17 elemenata koji se koriste u proizvodnji oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih proizvoda ključnih za modernu tehnologiju.
Dio tih mineralnih ležišta zauzela je Rusija. Prema riječima ukrajinske ministrice gospodarstva Julije Sviridenko, resursi vrijedni oko 350 milijardi dolara trenutačno se nalaze na okupiranim teritorijima, piše Index.hr.
