Europljani žele zajedničku vojsku

Čak 71 posto građana europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem podržava formiranje zajedničke vojske Europske unije, pokazali su rezultati novog istraživanja koji upućuju na rastuću zabrinutost zbog pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država kao sigurnosnog partnera, ali i duboke podjele u stavovima prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Prema izvješću „GLOBSEC Trends 2026.”, koje je objavio istraživački centar za sigurnosna pitanja GLOBSEC, podrška uspostavi europske vojske izražena je u svim obuhvaćenim članicama EU-a.

Najveća podrška zabilježena je u Rumunjskoj, gdje ovu ideju podržava 82 posto ispitanika, zatim u Litvi sa 78 posto i Francuskoj sa 75 posto.

Čak i u zemljama koje su tradicionalno suzdržane prema dubljoj europskoj obrambenoj integraciji većina građana podržava takvu inicijativu. Tako se za formiranje vojske EU-a izjasnilo 70 posto ispitanika u Poljskoj i Bugarskoj te 69 posto u Njemačkoj.

Vojni rok

Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada europske vlade raspravljaju o načinima jačanja vlastitih vojnih kapaciteta, u okolnostima nastavka ruske agresije na Ukrajinu i sve veće neizvjesnosti u pogledu američke posvećenosti europskoj sigurnosti.

GLOBSEC je istraživanjem obuhvatio ispitanike iz 14 zemalja transatlantskog prostora, uključujući 11 država članica Europske unije, Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, snažna podrška razvoju europskih vojnih kapaciteta ne znači i protivljenje NATO-u. Čak 77 posto ispitanika u obuhvaćenim članicama NATO-a izjavilo je da bi na referendumu glasovalo za ostanak u Savezu, dok 78 posto ispitanika iz država EU-a podržava razvoj vlastitih obrambenih kapaciteta Unije, paralelno s NATO-om.

Istraživanje je pokazalo i značajnu podršku ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka. Među ispitanicima iz zemalja koje trenutačno nemaju obvezno služenje vojnog roka, 64 posto podržava njegovo ponovno uvođenje. Najveća podrška toj mjeri zabilježena je u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj.

Njemačka se izdvaja po stavovima prema SAD-u i ratu u Ukrajini

Rezultati istraživanja upućuju i na sve izraženije razlike u percepciji Sjedinjenih Američkih Država kao sigurnosnog partnera.

Više od trećine ispitanika u obuhvaćenim europskim zemljama smatra SAD sigurnosnom prijetnjom. Takav stav dijeli približno polovica ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, dok je u zemljama srednje i istočne Europe taj udio oko jedne trećine.

Njemačka je jedina među obuhvaćenim zemljama u kojoj većina ispitanika smatra Sjedinjene Američke Države sigurnosnom prijetnjom.

Ta se zemlja izdvaja i po stavovima o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Čak 40 posto njemačkih ispitanika slaže se s tvrdnjom da je odnos Ukrajine prema stanovništvu koje govori ruski jezik opravdavao rusku invaziju, dok 39 posto smatra da je Zapad isprovocirao rat.

Istodobno, podrška Ukrajini među njemačkim ispitanicima pokazuje određenu suzdržanost. Tek nešto više od polovice smatra da je ukrajinska borba važna za sigurnost Njemačke, dok bi gotovo šest od deset ispitanika prihvatilo ukrajinske teritorijalne ustupke u zamjenu za mir.