Skorašnje otvaranje Klastera 3 u procesu europskih integracija Srbije, koji obuhvaća konkurentnost i inkluzivni rast, trenutačno je malo vjerojatno, izvijestio je RTS iz Bruxellesa pozivajući se na izvore bliske europskim institucijama.
Ključni razlozi leže u izostanku dogovorenih reformi, političkoj i društvenoj krizi u zemlji te sve složenijem odnosu Srbije prema Rusiji, osobito uoči najavljenog posjeta predsjednika Aleksandra Vučića Moskvi 9. svibnja.
Iako iz Beograda poručuju kako će europske integracije biti prioritet nove vlade, europski dužnosnici ostaju skeptični. Povjerenica za proširenje EU-a, Marta Kos, prilikom prošlotjednog posjeta Beogradu pozvala je na hitno provođenje reformi koje su već ranije dogovorene.
Riječ je o usvajanju tri ključna zakona iz medijskog sektora, zakonu o popisu birača te imenovanju novih članova Regulatornog tijela za elektroničke medije – obvezama koje je Srbija preuzela još krajem prošle godine u dokumentu dostavljenom članicama EU-a.
Unatoč najavljenim rokovima, do danas nijedna od navedenih mjera nije provedena, a ni planirani datumi za otvaranje Klastera 3 – prosinac 2024. i siječanj 2025. – nisu ispunjeni, prenosi RTS.
Uz izostanak reformi, ulogu u zastoju imaju i dugotrajni studentski i građanski prosvjedi u Beogradu, koji traju mjesecima. Marta Kos otvoreno je podržala prosvjednike, poručivši kako se njihovi zahtjevi – borba protiv korupcije, neovisni mediji, reforma izbornog zakonodavstva – poklapaju sa zahtjevima Europske komisije.
Više zemalja članica EU-a izrazilo je zabrinutost da bi otvaranje Klastera 3 u trenutačnom političkom kontekstu poslalo pogrešnu poruku, sugerirajući legitimitet vlasti koja ne ispunjava reforme.
Posebno sporan postaje odnos Srbije prema Rusiji. Najavljeni Vučićev odlazak u Moskvu na Dan pobjede nad fašizmom 9. svibnja doživljen je kao izravno udaljavanje od europskog kursa. Dodatan problem predstavljaju i tvrdnje da je Srbija angažirala rusku sigurnosnu službu FSB za izradu izvještaja o navodnoj uporabi ''zvučnog oružja'' na prosvjedima u Beogradu.
Za mnoge članice EU-a, ovo prelazi crvenu liniju – što u aktualnim okolnostima praktički onemogućuje razgovore o otvaranju novog pregovaračkog poglavlja.
U trenutku kada ostatak regije pokušava ubrzati europski put, Srbija se sve više percipira kao partner s dvostrukim političkim prioritetima. Europski dužnosnici sada traže konkretna djela, a ne samo obećanja, poručujući da bez istinske predanosti reformama – i jasnog vanjskopolitičkog kursa – napretka neće biti.
